Penzioneri u Sarajevu sve teže podnose rast cijena osnovnih namirnica

Sa prosječnom penzijom ispod 700 KM, starije osobe u glavnom gradu sve češće ovise o pomoći porodice ili smanjuju kupovinu mesa i lijekova.

Cijene osnovnih životnih namirnica i energenata u Sarajevu nastavljaju rasti, dok kupovna moć penzionera i građana sa niskim primanjima značajno opada. Prema izjavama penzionera na sarajevskim pijacama, sve veći broj starijih osoba nije u mogućnosti priuštiti kilogram mesa, već se kupovina svodi na minimalne količine, najčešće nekoliko deka.

Atif Kalem, penzioner iz Sarajeva, naveo je da su razlike u visini penzija ogromne, što dodatno otežava svakodnevni život. “Poznajem ljude koji primaju i do 3.000 KM penzije, dok je moja svega 650 KM. Samo za lijekove mjesečno izdvajam gotovo cijelu desetinu penzije, a osnovne namirnice su sve skuplje”, izjavio je Kalem u razgovoru s novinarima.

Prema riječima drugih penzionera, mnogi se u starosti oslanjaju na pomoć djece ili rodbine. “Bez dodatne podrške porodice, teško je preživjeti mjesec dana. Svaki odlazak u prodavnicu postao je svojevrsni izazov”, istakla je jedna od sagovornica.

Pad kupovne moći osjete i prodavači na sarajevskim tržnicama, koji navode da je prodaja mesa i suhomesnatih proizvoda opala, posebno među starijom populacijom. Amela Begović, proizvođačica suhomesnatih proizvoda, kaže da su promjene navika kupaca očigledne. “Nekad su naši stalni kupci, uglavnom penzioneri, kupovali kilogram ili više mesa. Danas traže nekoliko deka, ponekad samo za jedan obrok. Penzioneri su najugroženija populacija u Bosni i Hercegovini”, naglašava Begović.

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da kontinuirani rast cijena, posebno hrane i lijekova, najviše pogađa penzionere i porodice sa niskim prihodima. Prema podacima Zavoda za statistiku, prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi oko 700 KM, dok je potrošačka korpa za četveročlanu porodicu premašila 2.900 KM. Stručnjaci napominju da su izdaci za hranu i režije najveći teret za penzionere i da su bez sistemske podrške najizloženiji riziku od siromaštva.

Uprkos povremenim usklađivanjima penzija, penzionerska udruženja ističu da su povećanja nedovoljna za praćenje inflacije i rasta cijena na tržištu. Penzioneri traže dodatne mjere zaštite, uključujući subvencije za osnovne namirnice i lijekove, te olakšice pri kupovini energenata tokom zimskih mjeseci.

Socijalni radnici i analitičari upozoravaju da bi bez konkretnih intervencija države situacija za najranjivije grupe mogla postati još teža. “Penzioneri su primorani birati između hrane i lijekova, što dugoročno ugrožava njihovo zdravlje i dostojanstvo. Potrebna je hitna reakcija nadležnih institucija kako bi se spriječilo dalje siromašenje ove populacije”, navodi socijalni radnik iz Sarajeva.

Očekuje se da će problem rasta cijena i pad kupovne moći penzionera ostati tema i u narednim mjesecima, dok ekonomski trendovi ne pokažu znakove stabilizacije ili dok ne budu usvojene konkretne mjere pomoći.