Stručnjaci pozivaju na hitne mjere zaštite rijeke Une zbog rastućeg zagađenja u Bihaću

Završeno istraživanje Nacionalnog parka ‘Una’ pokazalo je da rijeka trpi posljedice otpadnih voda i nelegalne gradnje, uprkos zaštićenom statusu dijela njenog toka.

Rijeka Una, jedan od najvažnijih prirodnih resursa Unsko-sanskog kantona, suočava se sa sve većim izazovima zbog zagađenja i neodgovorne ljudske aktivnosti, istaknuto je na konferenciji “5 do 12” održanoj danas u Bihaću. Skup je organizovao Nacionalni park “Una” u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH, povodom završetka višemjesečnog istraživanja o izvorima zagađenja i kvalitetu površinskih voda ovog područja.

Prema rezultatima istraživanja, iako je dio toka Une unutar granica nacionalnog parka pod određenom zaštitom, rijeka i dalje trpi značajne posljedice ispuštanja otpadnih voda, neadekvatnog upravljanja otpadom i nelegalne izgradnje neposredno uz obalu. Stručnjaci su naglasili da su ovakve aktivnosti doprinijele pogoršanju kvaliteta vode i ugrozile ekosistem, ali i potencijal za razvoj turizma, koji značajno doprinosi lokalnoj ekonomiji.

“Zaštita Une zahtijeva sistemski pristup koji uključuje stalno praćenje kvaliteta vode, uklanjanje nelegalnih objekata, edukaciju stanovništva te pojačan nadzor nad zagađivačima”, izjavio je direktor Nacionalnog parka “Una” Amir Hadžić tokom konferencije za medije. On je dodao da je neophodno hitno djelovati kako bi se spriječila dalja degradacija i očuvao prirodni i estetski potencijal rijeke za buduće generacije.

Učesnici konferencije su se složili da je potrebno jačanje institucionalne saradnje između lokalnih, kantonalnih i federalnih organa, kao i unapređenje postojećih zakonskih okvira koji regulišu zaštitu vodnih resursa. Predstavnici Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH najavili su povećana ulaganja u projekte sanacije i edukacije, posebno u segmentima upravljanja otpadnim vodama i razvoju infrastrukture za ekološki prihvatljivo odlaganje otpada.

Prema riječima ekologa i profesora sa Univerziteta u Bihaću, dr. Jasne Topalović, Una predstavlja neprocjenjiv prirodni kapital, ali i ogledalo odnosa društva prema vlastitim resursima. “Očuvanje rijeke nije samo ekološko, već i ekonomsko i društveno pitanje. Gubitak bioraznolikosti i pogoršanje kvaliteta vode direktno utiču na kvalitet života stanovništva i održivost turističke ponude”, istakla je Topalović.

Lokalne nevladine organizacije pozdravile su najavu dugoročnih mjera, ali su apelirale na hitnost u provođenju konkretnih akcija. “Svjedoci smo da je svaka turistička sezona praćena problemima vezanim za nepropisno odlaganje otpada i neregulisano ispuštanje otpadnih voda u Unu. Potrebna je jača kontrola i odgovornost svih aktera”, poručila je predstavnica jedne od ekoloških udruga iz Bihaća.

Zaključci konferencije bit će upućeni svim nadležnim institucijama, uz preporuke za uspostavljanje efikasnog sistema monitoringa i hitno pokretanje sanacionih projekata. Stručnjaci upozoravaju da bez odlučne reakcije postoji realna opasnost da Una izgubi svoj status prirodnog bisera, sa dugoročnim posljedicama po lokalnu zajednicu i privredu.