Rat u Iranu izaziva pad rezervacija i rast cijena ljetovanja na Mediteranu, posebno u Grčkoj

Sukob na Bliskom istoku doveo je do skoka cijena energenata i smanjenog interesovanja za turističke aranžmane, a grčki i srpski turisti suočavaju se s neizvjesnom sezonom i povećanim troškovima putovanja.

Rastuće tenzije i oružani sukobi na Bliskom istoku, posebno u Iranu, ozbiljno utiču na turističku sezonu na Mediteranu, uključujući i popularne destinacije u Grčkoj. Prema izjavama ekonomskih i turističkih stručnjaka, zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi značajan dio svjetske nafte, dovelo je do porasta cijena sirove nafte iznad 100 dolara po barelu, uz mogućnost daljeg rasta.

Ova situacija je već prouzrokovala povećanje cijena avionskih i autobusnih karata, kao i goriva za automobilski prevoz, što direktno pogađa građane Srbije i drugih zemalja regiona koji tradicionalno ljetuju u Grčkoj. Prema podacima iz turističke industrije, rezervacije za mediteranske destinacije su u padu, a pojedine lokacije bilježe i do 40 posto manje bukinga u odnosu na prethodnu godinu. U kriznim zonama, poput Kipra, zabilježena su gotovo potpuna otkazivanja aranžmana.

Iako Grčka nije pogođena direktnim ratnim djelovanjima, stručnjaci ističu da je efekat blizine sukoba već promijenio ponašanje turista. Avio-kompanije izvještavaju o smanjenoj potražnji, dok se dio gostiju odlučuje za alternativne, sigurnije destinacije poput Španije. Dodatno, istočni Mediteran, uključujući Grčku, postaje područje intenzivnije vojne prisutnosti zbog strateških interesa NATO saveza, što povećava osjećaj nesigurnosti među potencijalnim putnicima.

Ekonomista Mohamed El-Erian naveo je da bi svijet mogao ući u takozvanu “tačku pucanja” u kojoj energetski šok prelazi iz kratkoročnog u dugoročni problem, uz mogućnost da cijena nafte dostigne i 200 dolara po barelu. To bi dovelo do dodatnog poskupljenja turističkih usluga, smještaja i hrane, a inflacija bi, prema procjenama međunarodnih organizacija, mogla doseći stopu od 4 posto u razvijenim ekonomijama.

Grčka ekonomija, koja značajno zavisi od turizma, suočava se s potrebom prenosa dijela tereta rastućih troškova na same turiste. Za građane Srbije, već opterećene visokim troškovima goriva i aranžmana, ljetovanje u Grčkoj postaje ozbiljno finansijsko pitanje. Promjene valutnih kurseva i inflacija dodatno komplikuju budžetsko planiranje porodica koje su navikle na ljetni odmor na Egeju.

Turistički operateri upozoravaju da bi, ukoliko se sukob produži, ovogodišnja turistička sezona na Mediteranu mogla biti najneizvjesnija u posljednjih nekoliko decenija. Kombinacija visokih cijena, geopolitičkog rizika i smanjenog interesa već sada mijenja dinamiku tržišta.

U ovom trenutku, prema riječima stručnjaka, građani Srbije i regiona suočeni su s dilemom ne samo gdje ljetovati, već i da li će uopće putovati van zemlje. Dalji razvoj događaja na Bliskom istoku, kao i eventualno stabiliziranje cijena energenata, bit će ključni za oblikovanje turističke sezone 2024. godine, kako za Grčku, tako i za cijeli Mediteran.