Parlamentarna skupština BiH raspravlja o novom prijedlogu zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu

Predrag Kojović predložio izmjene zakona radi ispunjavanja evropskih prioriteta, bez saglasnosti ključnih političkih aktera

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ponovo je pokrenuta rasprava o prijedlogu zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu, koji je predložio zastupnik Predrag Kojović. Novi zakon dolazi nakon više neuspjelih pokušaja usvajanja propisa koji bi zadovoljili zahtjeve Evropske unije, a ključni cilj je uspostava vrhovne sudske instance na državnom nivou, što predstavlja jedan od prioriteta na evropskom putu BiH. Prema prijedlogu, sjedište Apelacionog suda bilo bi u Sarajevu, dok bi o broju sudija odlučivalo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Nadležnosti Suda BiH ostaju nepromijenjene u odnosu na prethodne prijedloge. Ipak, prijedlog zakona nije praćen mišljenjem Venecijanske komisije, analizom Direkcije za evropske integracije niti procjenom finansijskih troškova, što su stručnjaci i ranije navodili kao ključne nedostatke.

Ovo je peti pokušaj da se u državnom parlamentu usvoji zakon koji bi riješio pitanje vrhovnog suda, što je višegodišnji zahtjev Evropske komisije prema Bosni i Hercegovini. Umjesto sveobuhvatnog zakona o sudovima, kako traži EU, domaći političari kontinuirano predlažu parcijalna rješenja koja se tiču samo Suda BiH. Razlika između ta dva pristupa je značajna – dok bi zakon o sudovima omogućio sistemsku reformu pravosuđa, dosadašnji prijedlozi ostaju na nivou političke improvizacije.

Politički dogovor oko ovog pitanja izostaje već tri godine, otkako su stranke SNSD, HDZ i Trojka formirale vlast na državnom nivou. SNSD insistira na smanjenju nadležnosti Suda BiH, HDZ pokušava balansirati između institucionalnih i političkih interesa, dok Trojka nastoji održati reformski imidž. Rezultat su učestale izmjene prijedloga i njihovo odbacivanje u parlamentarnim procedurama. Raniji prijedlozi, uključujući i prethodni pokušaj Predraga Kojovića, odbijeni su zbog nedostatka političke podrške i primjedbi stručne javnosti, a novi nacrt suočen je sa sličnim izazovima.

„Ovo pitanje je među ključnim evropskim prioritetima i otvara put za napredak BiH prema članstvu u Evropskoj uniji. Potrebno je da postignemo jasan dogovor i usvojimo zakon koji će osigurati efikasnost i funkcionalnost pravosudnog sistema“, izjavio je politički analitičar Mirza Dervišević. S druge strane, opozicioni zastupnici iz Republike Srpske tvrde da predložene odredbe ne garantuju ravnotežu u raspodjeli nadležnosti između državnih i entitetskih sudova. „Prijedlog je nepotpun i ne odražava ustavne nadležnosti. Potrebno je uvažiti stavove svih entiteta kako bi zakon bio održiv“, naveo je Dragan Popović, zastupnik iz RS.

Iz organizacija civilnog društva i pravosudnog sektora ističu da je usvajanje zakona o Sudu BiH važan korak, ali samo ukoliko se osigura transparentnost i konsultacije sa svim relevantnim institucijama. „Bez široke javne rasprave i uključivanja stručnih mišljenja, postoji rizik da zakon ostane mrtvo slovo na papiru i ne ispuni svoju svrhu“, upozorila je pravnica Senada Kustura.

Dok se političari spore oko lokacije Apelacionog suda i nadležnosti, građani ostaju bez funkcionalnog i jedinstvenog pravosudnog sistema, što direktno utiče na kvalitet pravde i ispunjavanje obaveza prema EU. Očekuje se da će rasprava o ovom prijedlogu biti nastavljena u narednim sedmicama, dok javnost i dalje čeka dogovor koji bi označio stvarni napredak u procesu evropskih integracija.