BiH
Historijski razvoj carinarnica i značaj Dolac-Malte u urbanizaciji Sarajeva
Dolac-Malta, nekada glavni ulaz u Sarajevo sa zapadne strane, odigrala je ključnu ulogu u privrednom i infrastrukturnom razvoju grada od 19. stoljeća.
ef7248f6-9c76-4a74-83a6-da54426c4aee
Dolac-Malta, nekada glavni ulaz u Sarajevo sa zapadne strane, odigrala je ključnu ulogu u privrednom i infrastrukturnom razvoju grada od 19. stoljeća.
Sarajevo je kroz vijekove bilo važno prometno čvorište, a evolucija carinarnica i razvoj naselja Dolac-Malta pružaju uvid u bogatu historiju urbanizacije i ekonomskog rasta ovog dijela glavnog grada Bosne i Hercegovine. Još od rimskog perioda, putevi su prolazili kroz sarajevsku dolinu, spajajući udaljene krajeve i omogućavajući trgovinu i komunikaciju.
Formiranjem Sarajeva u 15. stoljeću pod osmanskom upravom, carinarnice — tada ključni objekti za kontrolu i oporezivanje ulaska u grad — postale su neizostavan dio gradske infrastrukture. Ove ustanove nisu bile samo kontrolne tačke, već i administrativni centri, sa magacinima, hanovima, konjušnicama i objektima za karantin. Prema izjavama stručnjaka za urbanizam i istoriju, carinarnice su imale i zdravstvenu funkciju, jer su u periodima epidemija služile za izolaciju putnika i očuvanje javnog zdravlja.
Tokom austrougarske uprave krajem 19. i početkom 20. stoljeća, postojeće osmanske carinarnice nisu ukinute, već su preimenovane u maltarnice ili malte, po njemačkoj riječi za carinu. Austro-Ugarska Monarhija značajno je doprinijela urbanizaciji zapadnog ulaza u grad, gdje se nalazi Dolac-Malta. Upravo je tu 1882. godine izgrađena željeznička stanica, što je podstaklo ekonomski razvoj i otvorilo prostor za nove industrijske i stambene objekte.
“Dolac-Malta je kroz historiju predstavljala ulaznu kapiju Sarajeva prema zapadu, s infrastrukturom koja je olakšavala trgovinu i promet ljudi i roba”, ističe Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac historije grada. Ovaj kvart je, zahvaljujući izgradnji uskotračne pruge i kasnije tramvajske linije, postao jedan od najvažnijih industrijskih i urbanih centara u Sarajevu.
Početkom 20. stoljeća, Dolac-Malta je dodatno ojačala svoj značaj izgradnjom parnog mlina 1902. godine, tada najvećeg u regiji, kao i podizanjem Crkve Presvetog Trojstva 1906. godine po nacrtima poznatog arhitekte Josipa Vancaša. U tom periodu, kvart je bio poznat po šetalištu uz rijeku Miljacku, današnjem Vilsonovom šetalištu, koje je inicirao austrougarski ministar finansija Benjamin Kalaj.
Stanovnici Malte i danas baštine ponos na svoj kraj, iako su ukidanje uskotračne pruge, prestanak saobraćanja popularnog “Ćire” i rušenje stare željezničke stanice ostavili snažan emotivni trag. Ipak, Dolac-Malta ostaje jedan od najurbanijih dijelova Sarajeva, s prepoznatljivim objektima, zdravstvenim ustanovama i firmama, te sačuvanim historijskim identitetom kroz nazive ulica i mjesnih zajednica.
Ova priča o carinarnicama i razvoju Dolac-Malte svjedoči o pažljivo planiranom urbanom razvoju, ali i o tome koliko je kontrola ulaska, trgovina i očuvanje javnog zdravlja bila važna za Sarajevo i njegove stanovnike tokom različitih historijskih epoha.
