Deutsche Bank analizira ubrzanu dedolarizaciju: udio dolara u rezervama globalno pada

Stručnjaci navode da tri četvrtine uvoznika fosilnih goriva troši najmanje 3 posto BDP-a, a geopolitičke promjene ubrzavaju prelazak na ne-dolarske transakcije

Deutsche Bank je u izvještaju objavljenom 24. marta istaknula da globalni proces dedolarizacije dobija na intenzitetu zbog recentnih geopolitičkih tenzija između Istoka i Zapada, kao i odluke SAD-a iz 2022. godine da dolar koristi kao oružje prilikom zapljene rezervi ruske centralne banke. Analitičari ove banke procjenjuju da će aktuelni rat u Iranu dodatno ubrzati dedolarizaciju, podstaći ulaganja u obnovljive izvore energije i smanjiti udio dolara u svjetskim deviznim rezervama.

Prema izvještaju, trenutna energetska kriza neće biti tako intenzivna kao ona iz 2022. godine koja je pogodila Evropu, ali stručnjaci smatraju da je za petrodolarski sistem već nastupio kraj. Kao primjer tranzicije, navodi se da je Španija 25. marta prvi put u historiji cijelu zemlju snabdijevala električnom energijom isključivo iz obnovljivih izvora. Zatvaranje Ormuškog moreuza dodatno je pokazalo ranjivost globalne zavisnosti od uvoza energije, dok oko 75 posto svjetskog uvoza fosilnih goriva zahtijeva najmanje 3 posto BDP-a, što je rezultat pada cijena solarne energije i napretka u tehnologiji baterija.

Deutsche Bank u izvještaju naglašava da bi potpuna zelena tranzicija zahtijevala razvoj baterija koje mogu raditi osam sati na nivou mreže. Istovremeno, prelazak na električna vozila već smanjuje potražnju za naftom, a sa padom potražnje za naftom i plinom, smanjuje se i potreba za dolarima u globalnoj trgovini.

“Svet koji postaje samodovoljniji u energetici i odbrani vodi do manje akumulacije dolarskih rezervi. Ne treba podcijeniti stratešku ulogu Bliskog istoka za dolar kao rezervnu valutu. Rat u Iranu mogao bi biti savršena oluja za petrodolar”, navodi se u analizi Deutsche Banke.

Bliskoistočne zemlje, posebno iz Zalivskog regiona, tradicionalno su izvozile naftu za dolare i reinvestirale ih u američke vrijednosne papire, što ih je činilo ključnim pokretačem američke i svjetske ekonomije. Međutim, izvještaj ističe da promjene u globalnim tokovima trgovine i bezbjednosna pitanja dovode do razmatranja alternativnih valuta, uključujući mogućnost da Kina kupovinu nafte fakturiše u juanima.

Izvještaj dalje navodi da su temeljni pritisci na petrodolarski sistem postojali i prije aktuelnih sukoba. Većina bliskoistočne nafte sada se prodaje Aziji, a Saudijska Arabija prodaje četiri puta više nafte Kini nego SAD-u, dok 85 posto izvoza sirove nafte iz regiona odlazi u Aziju. Ujedno, Saudijska Arabija je pristupila Projektu mBridge za digitalne valute u saradnji sa Kinom, UAE i drugim centralnim bankama, što omogućava transakcije izvan dolara i SWIFT sistema.

Sankcije Rusiji i Iranu već su dovele do toga da se značajan dio trgovine naftom odvija u lokalnim valutama, uključujući rublju, juan i rupiju, dok su istovremeno izgrađene platne infrastrukture koje nisu vezane za dolar. Kriza dodatno podvlači potrebu za ubrzanom tranzicijom na obnovljive izvore energije, posebno nakon smanjenja izvoznog kapaciteta LNG-a iz Katara i sankcija ruskom plinu, zbog čega SAD ostaje dominantan igrač na tržištu ukapljenog plina.

Analitičari zaključuju da će nastavak ovih trendova značiti dalji pad udjela dolara u globalnim deviznim rezervama, dok istovremeno raste značaj regionalnih inicijativa, digitalnih valuta i diverzifikacije energetskih izvora.