Stručnjaci upozoravaju: Pretjerano gledanje serija u večernjim satima narušava kvalitet sna

Nova istraživanja pokazuju da izloženost ekranima i napet sadržaj u kasnim satima povećavaju nivo stresa i otežavaju uspavljivanje.

Navika gledanja serija u kasnim večernjim satima, koja je nekada bila rezervisana za vikende, postala je svakodnevica za mnoge građane širom Bosne i Hercegovine. Prema mišljenju stručnjaka za spavanje, ova praksa može značajno uticati na kvalitet noćnog odmora i imati dugoročne posljedice po zdravlje.

Zahvaljujući razvoju digitalnih platformi, gledanje više epizoda zaredom dostupno je u svakom trenutku, bez potrebe za čekanjem na emitovanje naredne epizode. Iako se mnogima čini da je riječ o bezazlenom načinu opuštanja poslije radnog dana, istraživanja pokazuju da produžena izloženost ekranima, posebno u večernjim satima, može poremetiti prirodni ritam sna. Stručnjaci objašnjavaju da plava svjetlost koju emituju televizori, laptopi i telefoni šalje mozgu signal da je još uvijek dan, zbog čega se odgađa lučenje melatonina – hormona odgovornog za uspavljivanje.

“Izloženost vještačkom svjetlu prije spavanja usporava proces uspavljivanja i smanjuje ukupni kvalitet sna, što se može manifestovati razdražljivošću, slabijom koncentracijom i manjkom energije tokom narednog dana”, navela je Amra Hodžić, diplomirana psihologinja iz Sarajeva. Dodaje da nije riječ samo o svjetlu, već i o sadržaju koji gledamo. Napeti završeci epizoda, iznenadni obrti i emocionalno intenzivne scene mogu izazvati povećanje nivoa kortizola, hormona stresa, zbog čega mozak ostaje aktivan i nakon što ekran ugasimo.

Stručnjaci ovaj fenomen nazivaju kognitivnom aktivacijom – stanjem u kojem je mozak stimulisan kao da je usred dana, iako je tijelu potreban odmor. Posljedice su najizraženije kod osoba koje serije gledaju neposredno prije odlaska na spavanje, čime se povećava rizik od nesanice i poremećaja sna. Dugoročno, loš san se dovodi u vezu sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, poremećaja metabolizma i pogoršanja mentalnog zdravlja, uključujući anksioznost i depresiju.

Zanimljivo je da mnogi koriste serije kao način da se opuste i pobjegnu od svakodnevnog stresa, ali zapravo postižu suprotan efekat. “U praksi se stvara začarani krug: što smo umorniji, više tražimo distrakciju kroz ekrane, a time još više narušavamo san”, pojašnjava Hodžić.

Rješenje, prema savjetima stručnjaka, nije potpuno odricanje od omiljenih serija, već postavljanje jasnih granica. Preporučuje se da najmanje dva sata prije spavanja izbjegavamo ekrane i umjesto toga odaberemo smirujuće aktivnosti, poput čitanja knjige, laganog istezanja ili opuštanja u tišini. Takođe, smanjenje osvjetljenja u prostoriji i izbor manje napetog sadržaja mogu doprinijeti lakšem uspavljivanju.

Građanima se preporučuje da prate svoje navike i, kada primijete prve znakove hroničnog umora ili problema sa snom, preispitaju vrijeme provedeno uz ekrane. Uzimajući u obzir sve veći broj istraživanja koja potvrđuju negativan uticaj kasnog gledanja serija na zdravlje, stručnjaci naglašavaju važnost uspostavljanja balansa između digitalne zabave i kvalitetnog sna.