Reakcije na izjave ministra Konakovića o negiranju genocida i ulozi javnih ličnosti u BiH

Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković ponovo je kritikovao tolerisanje negiranja genocida, dok javnost raspravlja o selektivnom pristupu prema političkim partnerima i estradnim ličnostima.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković ponovo je izazvao pažnju javnosti nakon što je na društvenim mrežama komentarisao slučaj srbijanske pjevačice Jelene Karleuše, optužujući medije i pojedince za zanemarivanje negiranja genocida u javnom prostoru. Povod za njegovu reakciju bile su Karleušine izjave o srebreničkom genocidu, ali i prenosi domaćih medija koji su isticali njene čestitke povodom sportskih uspjeha reprezentacije BiH.

U svojoj objavi, Konaković je naveo da slučaj Karleuša nije pitanje estrade, već odgovornosti bosanskohercegovačkog društva za tolerisanje javnog negiranja genocida. Posebno je problematizovao saradnju određenih medija sa kompanijama iz Srbije, za koje tvrdi da podržavaju platforme na kojima se otvoreno negira genocid u Srebrenici i iznose revizionističke tvrdnje o ratnim zločinima.

Ipak, dio javnosti i analitičara ukazuje na kontradikciju u postupanju ministra Konakovića, podsjećajući da kao član državne vlasti i lider političke stranke već godinama participira u koaliciji sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji lider Milorad Dodik i drugi visoki zvaničnici kontinuirano negiraju sudski utvrđene činjenice o genocidu te veličaju presuđene ratne zločince. Posebno se ističe slučaj iz juna 2023. godine, kada je tokom zvaničnog sastanka Dodik izrekao uvredljive izjave o genocidu u Srebrenici, a ministar Konaković, kako navode izvori, nije reagovao niti napustio sastanak.

U obrazloženju svoje političke strategije, Konaković je ranije isticao kako je ulazak u vlast sa SNSD-om bio nužan korak radi stabilnosti države, uprkos neprihvatljivim stavovima partnera iz entiteta Republika Srpska. S druge strane, kritičari smatraju da se moralni standardi primjenjuju selektivno – dok su estradne ličnosti i nepodobni mediji javno prozivani, politički partneri koji otvoreno negiraju genocid ostaju dio vlasti bez ozbiljnijih sankcija.

Politički komentator Adnan Softić ocjenjuje da je ovakav pristup dugoročno štetan za demokratske procese u BiH: “Cenzurisanje javnih ličnosti ili medija zbog nepoželjnih stavova može imati ozbiljne posljedice po slobodu izražavanja, a istovremeno tolerisanje političkog revizionizma šalje poruku da je negiranje genocida prihvatljivo kada dolazi iz redova vlasti.”

Jelena Karleuša, iako popularna među dijelom bh. publike, nema političku moć niti direktan uticaj na državnu politiku, za razliku od izabranih zvaničnika. Pokušaji da se zabrani njen javni angažman, kako upozoravaju pravni stručnjaci, mogu se tumačiti kao oblik cenzure. Profesorica prava Amela Hadžić podsjeća: “Svako ograničavanje javnog govora mora biti u skladu sa Ustavom i međunarodnim standardima. Cenzura, čak i kada se opravdava zaštitom društva, često dovodi do šireg suzbijanja sloboda.”

Ova debata otvara pitanje dosljednosti u borbi protiv negiranja genocida: dok se pojedinci iz sfere zabave suočavaju sa javnim osudama i prijedlozima zabrana, politički kompromisi sa zvaničnicima koji iznose slične stavove ostaju realnost bh. političke scene. Javnost, stručnjaci i organizacije za zaštitu ljudskih prava pozivaju na primjenu jednakih standarda za sve aktere i transparentnu borbu protiv svih oblika negiranja ratnih zločina, bez obzira na društveni ili politički položaj.

Prema najavama političkih analitičara, očekuje se da će diskusije o ovom pitanju biti nastavljene i u parlamentarnim institucijama, a moguće su i inicijative za preciznije regulisanje javnog govora i odgovornosti izabranih zvaničnika. Posmatrači ističu da je dugoročna stabilnost BiH moguća samo uz dosljednu primjenu principa vladavine prava i jasnu osudu svih oblika negiranja genocida, bez obzira na izvor ili političku poziciju.