Švedska centralna banka preporučila 1.000 kruna keša, Švajcarska ustavno zaštitila gotovinu

Gotovina dobija novu ulogu sigurnosne rezerve u Evropi, dok Srbija i dalje vjeruje u digitalne sisteme i stabilan rast mreže bankomata

Švedska centralna banka (Riksbank) početkom marta 2026. godine izdala je zvaničnu preporuku građanima da kod kuće drže oko 1.000 švedskih kruna (približno 100 eura) po odrasloj osobi, navodeći rizike prekida digitalnih plaćanja kao ključni razlog. Preporuka je dio šire evropske strategije jačanja otpornosti platnih sistema na kibernetičke napade i nestanke struje, s ciljem očuvanja funkcionalnosti privrede u vanrednim situacijama.

Regulatori u Švedskoj ističu važnost redovne upotrebe gotovine radi održavanja infrastrukture – od bankomata do prihvatanja u prodavnicama. Paralelno, razvijaju se elektronska plaćanja otporna na prekide komunikacionih mreža, kako bi građani mogli da nabave osnovna dobra čak i u kriznim okolnostima.

Švajcarska je 8. marta održala referendum na kojem su građani podržali kompromisni prijedlog vlade: gotovina je sada zaštićena na ustavnom nivou, a država ima obavezu da obezbijedi njenu dostupnost u bankama i prodavnicama. Ovim je Švajcarska postala prva država na svijetu koja je keš podigla na nivo ustavne kategorije, potvrđujući njegov značaj za stabilnost finansijskog sistema i suverenitet zemlje.

I druge nordijske zemlje, poput Norveške, preporučuju građanima da posjeduju određene rezerve gotovine kod kuće, navodeći slične razloge – zaštitu od potencijalnih prekida elektronskih plaćanja. Evropska centralna banka (ECB) također preporučuje da domaćinstva imaju između 70 i 100 eura u gotovini za vanredne situacije. Slovenija je u decembru 2025. formalno zaštitila pravo na korištenje gotovine kroz ustavne promjene, garantujući građanima pravo na keš transakcije u bankama i pravnom prometu.

Za razliku od ovih trendova, Narodna banka Srbije (NBS) ne preporučuje građanima držanje dodatnih zaliha gotovine. Bankarski sistem Srbije procjenjuje se kao stabilan, a broj bankomata porastao je na 3.218 uređaja krajem 2025, što je rast od 4,5 posto u odnosu na 2023. godinu. Prosječna cijena novog bankomata kreće se između 15.000 i 30.000 eura (odnosno 29.400 do 58.800 maraka). Iako digitalna plaćanja rastu, bankomati i dalje igraju ključnu ulogu u obezbjeđivanju gotovinskog prometa, posebno tokom povećane potražnje.

Evropska praksa pokazuje da, iako digitalne metode dominiraju, gotovina se sve više posmatra kao sigurnosna rezerva, a ne tehnologija prošlosti. Države poput Švedske, Švajcarske, Norveške i Slovenije jačaju pravnu i operativnu zaštitu gotovine, ističući njen značaj u očuvanju stabilnosti privrede i svakodnevnih transakcija u kriznim situacijama.