Region
Cijena goriva u regionu porasla do 1,92 eura, Srbija najmanje povećala ali nije najjeftinija
Dizel u Rumuniji prešao 2 eura, benzin u Albaniji najskuplji u regionu; Makedonija i BiH među najpovoljnijim tržištima
pexels-photo-12377481
Dizel u Rumuniji prešao 2 eura, benzin u Albaniji najskuplji u regionu; Makedonija i BiH među najpovoljnijim tržištima
Tržište naftnih derivata na Balkanu bilježi novi talas poskupljenja uslijed energetske krize izazvane sukobom SAD i Izraela protiv Irana, što je rezultiralo rastom cijena goriva širom regiona. U Hrvatskoj je od danas litar benzina (95 oktana) na benzinskim stanicama van autoputeva dostigao 1,66 eura (oko 3,25 KM), uz rast od 4 eurocenta, dok je dizel poskupio za 12 centi i sada iznosi 1,85 eura (oko 3,63 KM). U Crnoj Gori benzin je 1,59 eura (+3 centa, oko 3,12 KM), a dizel 1,78 eura (+10 centi, oko 3,49 KM).
Prema aktuelnim cijenama, dizel je prešao granicu od 2 eura po litru u Rumuniji, dok je najskuplji benzin (bez Grčke) registrovan u Albaniji sa 1,92 eura (oko 3,76 KM). U Makedoniji su cijene i dalje među najnižima – benzin 1,38 eura (2,70 KM), dizel 1,55 eura (3,04 KM) – dok u Bosni i Hercegovini benzin košta 1,43 eura (2,80 KM). U Bugarskoj dizel iznosi 1,73 eura (3,39 KM).
Sve vlade u regionu pokušale su ublažiti udar na potrošače administrativnim mjerama poput snižavanja akciza i poreza ili ograničavanja prodaje strancima, ali to nije spriječilo rast cijena. Najveće povećanje benzina od početka marta do danas zabilježeno je u Mađarskoj (+33 centa), dok je dizel u BiH poskupio čak 63 centa. U BiH je benzin skuplji za 24 centa, a dizel u Mađarskoj za 51 cent.
Srbija je zabilježila najmanje promjene cijena tokom aktuelne krize – benzin je poskupio za 7 eurocenti, a dizel 12 centi. Ipak, to nije učinilo Srbiju najjeftinijim tržištem, već su se cijene približile visokom regionalnom prosjeku. Slično umjereno poskupljenje zabilježeno je kod benzina u Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji (+13 centi), te kod dizela u Albaniji (+21 cent).
Na mediteranskom tržištu, koje snažno utiče na regionalno formiranje cijena, primjetan je pad fjučersa posljednjih sedmica. Početkom marta cijena premijum bezolovnog benzina skočila je sa 750–820 na 940–950 dolara po toni, da bi početkom aprila pala na 750–775 dolara. Kod ultraniskosumpornog dizela cijena je sa 900–1.100 pala na 740–750 dolara po toni. U isto vrijeme, prosječna cijena brenta porasla je sa 71 na 102 dolara po barelu.
Uprkos padu cijena na mediteranskim berzama, domaće cijene goriva nisu se vratile na nivo iz 2022. godine kada je brent takođe bio oko 100 dolara po barelu, što ukazuje na snažan uticaj fiskalne politike i lokalnih poreza na krajnju cijenu za potrošače.
