Srbija ulaže stotine miliona eura u razvoj vjetroelektrana, planira preuzeti lidersku poziciju u regionu do 2030. godine

Sa 13 aktivnih vetroparkova i rekordnim investicijama u obnovljive izvore energije, Srbija najavljuje značajan rast kapaciteta do kraja decenije, što bi moglo osigurati energetsku nezavisnost i ekonomske koristi.

Srbija je u posljednjih nekoliko godina značajno povećala ulaganja u sektor obnovljivih izvora energije, posebno u izgradnju vjetroelektrana, čime nastoji postati vodeća sila u regionu na polju proizvodnje električne energije iz vjetra do 2030. godine. Prema podacima Udruženja za obnovljive izvore energije, tokom prošle godine kapacitet vjetroparkova u Srbiji porastao je za 24 posto, a trenutno je u funkciji 13 vetroelektrana širom zemlje.

Najveći projekat ovog tipa, vetropark Čibuk 1, nalazi se u blizini Kovina u južnom Banatu. Sa snagom od 158 megavata i investicijom od oko 270 miliona eura (oko 528 miliona KM), ovaj objekat je vodeći po veličini u regionu. U toku je i proširenje, kroz projekat Čibuk 2, u koji je uloženo dodatnih 212 miliona eura, dok je vetropark Kovačica vrijedan oko 189 miliona eura. Značajni su i vetroparkovi Krivača (103,3 MW) i Pupin, kao i Kostolac, prvi objekat ovog tipa u vlasništvu domaće elektroprivrede, izgrađen na lokaciji nekadašnjeg rudnika uglja.

Prema riječima stručnjaka za energetiku, ovakve investicije imaju višestruki značaj. “Srbija ovim projektima ne samo da smanjuje zavisnost od fosilnih goriva, već stvara preduslove za energetsku sigurnost i jačanje privrede kroz nove investicije”, izjavio je Aleksandar Antić, bivši ministar energetike, u razgovoru za medije. On je naglasio da je razvoj vjetroparkova ključan za dostizanje ciljeva zelene tranzicije i ispunjavanje međunarodnih obaveza u vezi sa smanjenjem emisija ugljen-dioksida.

Trenutno Hrvatska prednjači u regionu sa ukupnim kapacitetom vjetroelektrana od 1.264 megavata. Međutim, zvanične projekcije i planirane investicije pokazuju da bi Srbija do 2030. godine mogla dostići i premašiti ovu vrijednost. “Naš cilj je da u narednih sedam godina izgradimo dodatne kapacitete i postanemo lideri u regionu po proizvodnji struje iz vjetra”, navela je direktorka Udruženja za obnovljive izvore energije Srbije, ističući da je interes investitora iz Evrope i Azije u stalnom porastu.

Iz Ministarstva rudarstva i energetike Srbije ističu da su u toku pripreme za nove aukcije i stimulativne mjere za ulagače, kako bi se ubrzala realizacija projekata i podstakla domaća proizvodnja komponenti za vjetroturbine. “Očekujemo da će ove mjere dodatno unaprijediti investicioni ambijent i otvoriti nova radna mjesta u energetskom sektoru”, izjavio je predstavnik ministarstva u nedavnom obraćanju javnosti.

Pored ekonomske koristi, stručnjaci naglašavaju i ekološki značaj ovakvih ulaganja, posebno u kontekstu smanjenja emisije gasova staklene bašte i poboljšanja kvaliteta vazduha. Energetski analitičar Marko Mijatović smatra da je Srbija na dobrom putu da iskoristi svoj potencijal vjetra, posebno u Vojvodini i istočnoj Srbiji, gdje su uslovi za izgradnju vetroparkova najpovoljniji.

U narednim godinama očekuje se nastavak trenda rasta ulaganja u obnovljive izvore energije, što bi moglo donijeti dodatne prihode državi kroz poreze, koncesije i izvoz električne energije. Istovremeno, stručnjaci upozoravaju na potrebu za daljom modernizacijom energetske mreže kako bi se osigurala stabilna integracija novih kapaciteta i zaštitio interes krajnjih potrošača. Ukupno gledano, razvoj vjetroenergetike bi mogao transformisati energetsku sliku Srbije i doprinijeti njenom ekonomskom razvoju u narednoj deceniji.