Narodno vjerovanje o čuvarkući tokom Uskrsa i stav pravoslavne crkve

Tradicionalno crveno jaje čuvarkuća ima poseban značaj u uskrsnjoj simbolici, dok sveštenici naglašavaju mir i pravilno odlaganje ukoliko čuvarkuća pukne.

Uoči i tokom proslave Uskrsa, mnoge porodice širom Bosne i Hercegovine pridržavaju se tradicionalnih običaja, među kojima je i farbanje prvog crvenog jajeta poznatog kao čuvarkuća. Prema narodnim predanjima, ovo jaje ima zaštitnu ulogu za dom i ukućane tokom cijele godine. U slučaju da čuvarkuća pukne tokom kuhanja ili kasnije, određeni dijelovi društva to tumače kao loš znak, vjerujući da može donijeti nesreću ili čak smrtni slučaj u porodici u narednim mjesecima.

Međutim, predstavnici pravoslavne crkve ističu da takva vjerovanja nemaju uporište u zvaničnom učenju. Sveštenici preporučuju da, ukoliko čuvarkuća pukne tokom pripreme ili nakon praznika, jaje treba dostojanstveno zakopati na čisto mjesto, bez razloga za zabrinutost ili strah. “Duhovni smisao crvenog jajeta jeste podsjećanje na vaskrsenje i pobjedu života, a ne povod za nemir među vjernicima”, navodi sveštenik u razgovoru za medije.

Crvena boja čuvarkuće u pravoslavnoj tradiciji simbolizira vaskrsenje i novi život, a običaj nalaže da se ovo jaje postavlja uz ikonu ili na posebno mjesto u kući, gdje ostaje narednih 365 dana. Kada dođe vrijeme za novu čuvarkuću, prošlogodišnje jaje se ne baca u smeće, već se odlaže na dostojanstven način, najčešće zakopavanjem ili ostavljanjem u prirodi.

Etnologinja Sanja Petrović objašnjava da je praksa čuvanja i odlaganja čuvarkuće duboko ukorijenjena u tradiciji mnogih porodica na Balkanu. “Ovaj običaj ima za cilj očuvanje porodičnog sklada i osjećaja zajedništva, dok je tumačenje o nesreći rezultat generacijskog prenošenja narodnih vjerovanja”, navodi Petrović.

Psihologinja Ivana Ristić ističe da su ovakva vjerovanja česta u periodima praznika, kada su ljudi skloniji traženju simbolike u svakodnevnim događajima. “Važno je razlikovati tradiciju od praznovjerja i fokusirati se na pozitivnu poruku praznika – zajedništvo i nadu”, kaže Ristić.

U većini krajeva Bosne i Hercegovine, običaji u vezi sa čuvarkućom ne razlikuju se značajno među pravoslavnim porodicama, ali se način odlaganja starog jajeta može razlikovati u zavisnosti od lokalnih tradicija. Neki ga zakopavaju u dvorištu, dok drugi ostavljaju u rijeku ili na drugo čisto mjesto u prirodi.

Pravoslavna crkva nastavlja da naglašava važnost duhovne poruke praznika, savjetujući vjernike da poštuju običaje, ali bez straha od negativnih posljedica ukoliko dođe do neočekivanih događaja poput pucanja čuvarkuće. Praznična simbolika, kako navode, treba da bude izvor mira i nade tokom cijele godine.