Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 posto zbog inflacije i geopolitičkih rizika

Depozitna stopa ostaje 4,5 posto, inflacija pala na 2,5 posto u februaru, rast cijena energenata povećava neizvjesnost

Izvršni odbor Narodne banke Srbije donio je odluku da i na posljednjoj sjednici zadrži referentnu kamatnu stopu na nivou od 5,75 posto, potvrđeno je u saopćenju centralne banke. Također, nepromijenjene su ostale i stope na depozitne olakšice (4,5 posto) i kreditne olakšice (7,0 posto).

Prilikom donošenja ove odluke, u fokusu je bilo ostvareno i očekivano kretanje inflacije, kao i rizici iz međunarodnog okruženja koji mogu uticati na njeno buduće kretanje. Prema podacima centralne banke, međugodišnja inflacija je početkom godine ostala ispod centralne vrijednosti cilja od 3,5 posto, te je u februaru iznosila 2,5 posto. Cijene hrane i bezalkoholnih pića nastavile su pad, sa međugodišnjim smanjenjem od 0,7 posto u februaru, što je u velikoj mjeri rezultat primjene uredbe o ograničavanju trgovačkih marži na određene vrste robe u periodu od septembra prethodne do marta tekuće godine.

U februarskoj projekciji centralne banke pretpostavlja se da će donošenje sistemskih zakona protiv nepoštenih trgovačkih praksi doprinijeti održavanju trgovačkih marži na nižim nivoima, ali se procjenjuje da će, zbog niske baze iz prošle godine, inflacija od septembra ove godine biti oko 4 posto.

Dodatnu neizvjesnost donosi rast cijena nafte i drugih energenata usljed pojačanih geopolitičkih tenzija i izbijanja sukoba na Bliskom istoku tokom posljednjih mjesec i po dana. Kako je Srbija neto uvoznik energenata, rast svjetske cijene nafte direktno utiče i na rast cijena naftnih derivata na domaćem tržištu. Efekti na ukupnu inflaciju zavisit će od trajanja i intenziteta sukoba, dok su moguće i posljedice na troškove transporta, mineralna đubriva, lance snabdijevanja, kao i investiciono i potrošačko povjerenje.

U saopćenju centralne banke navodi se da aktuelna globalna dešavanja povećavaju neizvjesnost u vezi sa budućim odlukama monetarne politike vodećih centralnih banaka, među kojima su američki Federalni rezervni sistem (Fed) i Evropska centralna banka (ECB). “Ukoliko procijenimo da rast svjetske cijene nafte ima izraženije sekundarne efekte na ostale cijene preko inflacionih očekivanja, Narodna banka Srbije će reagovati svim raspoloživim instrumentima”, poručuju iz centralne banke.

Rezultati martovskih anketa pokazuju da su kratkoročna i srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora i dalje oko centralne vrijednosti cilja, dok su očekivanja privrede u granicama ciljanog koridora. Naredna sjednica Izvršnog odbora, na kojoj će se ponovo razmatrati kretanja i odlučivati o visini referentne kamatne stope, planirana je za 7. maj 2026. godine.