Poljoprivrednici u BiH suočeni s rekordno visokim troškovima proljetne sjetve

Cijene goriva, mineralnih đubriva i sjemenskog materijala porasle su i do 300 KM po toni, dok domaća proizvodnja pokriva tek trećinu potreba stanovništva

Ovogodišnja proljetna sjetva u Bosni i Hercegovini obilježena je najvišim troškovima do sada, navode poljoprivrednici iz nekoliko regija. Prema njihovim procjenama, cijene osnovnih inputa, poput goriva, mineralnih đubriva i sjemenskog materijala, znatno su porasle u odnosu na prethodnu godinu, dodatno opterećujući domaće proizvođače.

U Posavini i Semberiji, gdje se obrađuje najveći dio poljoprivrednog zemljišta, ratari ističu da je cijena litra nafte viša za više od jedne konvertibilne marke u odnosu na prošlu sezonu, dok je mineralno đubrivo poskupjelo za 200 do 300 KM po toni, ovisno o vrsti. Sjemenski materijal također je skuplji za oko 17 posto. Perica Marošević, proizvođač iz Orašja koji obrađuje oko 200 hektara, objašnjava da su troškovi sjetve znatno viši, a kašnjenje isplate podsticaja dodatno otežava situaciju proizvođačima. “Ako imamo skupu sjetvu, naravno da će i vršaj biti skuplji. Naša realnost je da ne možemo očekivati poboljšanje bez ozbiljne podrške”, izjavio je Marošević medijima.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić naglašava da ne pamti skuplju sjetvu, ističući kako je cijena đubriva KAN u januaru iznosila 80 KM za 100 kilograma, dok je sada 120 KM. “Podsticaji koji su kasnili sada nemaju isti efekat jer ih je inflacija pojela. Pred nama je sjetva kukuruza na 28.000 do 30.000 hektara i pšenice na oko 18.000 hektara, ali bez podrške neće biti dovoljno domaće hrane,” upozorio je Bakajlić.

Prema podacima udruženja, domaća poljoprivreda trenutno zadovoljava između 20 i 35 posto potreba tržišta, dok se ostatak hrane uvozi, što je Bosnu i Hercegovinu prošle godine koštalo gotovo pet milijardi KM. Stručnjaci upozoravaju da ovisnost o uvozu dodatno povećava rizik od nestašica i rasta cijena, posebno u gradskim sredinama.

Bakajlić je izrazio zabrinutost zbog mogućih nestašica u jesen, posebno za stanovništvo u urbanim područjima: “Najviše se brinem za gradove u BiH, jer oni neće imati šta jesti, ovisit će o uvozu i jesti ono što nije traženo na drugim tržištima. Godinama apelujemo na zaštitu domaće proizvodnje, ali političke nesuglasice i spori podsticaji nas koče.”

Ekonomisti i predstavnici poljoprivrednih udruženja saglasni su da je potrebna hitna institucionalna intervencija kroz pravovremene podsticaje, ukidanje dodatnih nameta i dugoročnu strategiju razvoja sektora. Bez toga, kako navode, domaći proizvođači neće biti konkurentni, a sigurnost snabdijevanja hranom biće dodatno ugrožena.