BiH
Građani spriječili uklanjanje murala Slobodanu Praljku u Mostaru, zatražena hitna istraga
Pokušaj uklanjanja murala u naselju Ortiješ prekinut je zbog okupljanja građana, a zastupnik Sanel Kajan traži odgovornost i provjeru curenja informacija
400e2bc6-b22b-4344-821a-eb5697aecd0a
Pokušaj uklanjanja murala u naselju Ortiješ prekinut je zbog okupljanja građana, a zastupnik Sanel Kajan traži odgovornost i provjeru curenja informacija
Pokušaj uklanjanja murala posvećenog pravosnažno osuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku u mostarskom naselju Ortiješ prekinut je u utorak nakon što su se na licu mjesta okupili građani i spriječili izvršenje naloga, potvrđeno je iz više izvora. Prema izjavama svjedoka, okupljeni su verbalno prijetili i vrijeđali službene osobe koje su došle sprovesti odluku o uklanjanju murala.
Zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Sanel Kajan, koji je ranije podnio zahtjev za uklanjanje murala, javno je zatražio hitnu istragu o okolnostima koje su dovele do prekida akcije. Kajan je izrazio zabrinutost zbog činjenice da su građani koji su spriječili rad inspekcijskih službi unaprijed znali tačno vrijeme i datum planirane intervencije, iako je taj podatak bio poznat samo nadležnoj inspekcijskoj službi, postupajućoj inspektorici te firmi angažiranoj za uklanjanje murala.
“Postavlja se pitanje curenja informacija iz institucija. Ko štiti one koji krše zakon i ko iz državnih struktura direktno opstruira provođenje pravde? Da li je Ministarstvo unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona identificiralo osobe koje su onemogućile sprovođenje zakona države Bosne i Hercegovine?”, naglasio je Kajan u pisanoj izjavi upućenoj javnosti.
Kajan je podsjetio na član 145a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koji predviđa zatvorsku kaznu od najmanje tri godine za svako javno veličanje, nagrađivanje ili podizanje spomen-obilježja osobama osuđenim za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine. “Ove odredbe jednako se odnose na građane, ali i na nosioce javnih funkcija i zaposlenike državnih institucija koji prekrše zakon”, naglasio je Kajan.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona nije bilo zvaničnog saopćenja o identitetu osoba koje su spriječile uklanjanje murala, niti o eventualnim pokrenutim mjerama. Prema nezvaničnim informacijama, incident je evidentiran, a istraga bi trebala utvrditi kako je došlo do curenja informacija i ko je odgovoran za onemogućavanje sprovođenja zakona.
Pitanje murala i javnih obilježja posvećenih ratnim zločincima izaziva kontinuirane tenzije u Mostaru i šire, s obzirom na to da brojni građani i predstavnici nevladinih organizacija zahtijevaju uklanjanje svih simbola koji veličaju osobe osuđene za ratne zločine. Prethodnih mjeseci više puta su podnošene inicijative prema gradskim i kantonalnim vlastima za uklanjanje spornih obilježja, ali su akcije često nailazile na otpor dijela lokalne zajednice.
Stručnjaci za tranzicijsku pravdu ističu kako je dosljedno provođenje zakona ključno za izgradnju povjerenja u institucije i uspostavu društvenih standarda zasnovanih na poštivanju presuda međunarodnih sudova. “Podizanje i održavanje spomenika osobama osuđenim za ratne zločine predstavlja nepoštivanje žrtava i direktno kršenje zakonskih odredbi Bosne i Hercegovine”, navodi pravna analitičarka Azra Ćorović, dodajući da institucionalna pasivnost može dodatno produbiti podjele u društvu.
Očekuje se da će nadležne institucije u narednim danima donijeti odluke o daljim koracima, uključujući eventualne disciplinske mjere protiv odgovornih te moguće ponovno planiranje uklanjanja murala. Zastupnik Kajan i dalje insistira na odgovornosti svih aktera koji su učestvovali u opstrukciji sprovođenja zakona i traži transparentnost u postupanju inspekcijskih i policijskih organa.
