Dom naroda FBiH odlučuje o zakonu o Južnoj gasnoj interkonekciji 15. aprila

Delegatski klubovi još bez konačnog stava, dok projekat podržavaju vodeće političke stranke zbog strateške važnosti za snabdijevanje plinom

Vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, zakazana za 15. april u Sarajevu, donijet će odluku o novopredloženom zakonu o Južnoj gasnoj interkonekciji, strateškom projektu za diverzifikaciju snabdijevanja plinom u Federaciji. Klubovi delegata konstitutivnih naroda zasad ne žele prejudicirati glasanje, dok većina političkih stranaka izražava podršku projektu.

Damir Džeba, predsjedavajući Kluba Hrvata u Domu naroda, izjavio je da će delegati izabrani političkom voljom hrvatskog biračkog tijela podržati zakon, ističući da je novopredloženi akt donio realniji okvir za realizaciju i uvažio primjedbe hrvatskih predstavnika u prethodnim fazama. Prema njegovim riječima, američki investitor garantuje stabilan proces izgradnje, a usvojeni su prijedlozi o provedbi projekta kroz kantone na planiranoj trasi gasovoda.

Predsjedavajući Kluba Bošnjaka, Muamer Zukić, naveo je da će konačan stav Kluba biti poznat nakon sjednice istoga dana, ali podsjetio da su bošnjački delegati ranije podržali osnovni tekst zakona. „Podrška projektu je praktično neupitna, jer diverzifikacija izvora plina predstavlja interes za Bosnu i Hercegovinu. Otvorena pitanja odnose se na pravnu zaštitu državne imovine i dodatne garancije u realizaciji“, kazao je Zukić, ističući i podršku Sjedinjenih Američkih Država kao strateškog partnera.

Iz Kluba Srba u Domu naroda, predsjedavajuća Vesna Saradžić navela je da neće prejudicirati odluku delegata prije održavanja sjednice kluba, koja je zakazana istovremeno s vanrednim zasjedanjem Doma naroda.

Predstavnički dom Federalnog parlamenta je 10. aprila odobrio zakon značajnom većinom, uz 79 glasova za, dva protiv i jedan suzdržan. Zakon predviđa da američka kompanija bude glavni investitor, dok domaća kompanija BH Gas ostaje transporter u postojećem gasnom sistemu i zadužena za gradnju drugih pravaca. Planirana je trasa gasovoda kao i ranije, ali uz dodatke koji omogućavaju povezivanje sa Tuzlom i početak gasifikacije industrijskih zona.

Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, Vedran Lakić, obrazložio je zakon navodeći da je novi investitor izrazio spremnost za finansiranje izgradnje, dok je iz Evropske unije najavljen prestanak isporuke ruskog plina do 2028. godine. „Zaključivanje ugovora sa investitorom te zaštita interesa Federacije BiH ostaju prioriteti. Svaka promjena vlasničkog udjela mora biti odobrena u Parlamentu, a privatni vlasnici zemljišta na trasi gasovoda će biti obeštećeni“, dodao je Lakić.

Podršku zakonu najavili su klubovi Stranke demokratske akcije, Hrvatske demokratske zajednice-Hrvatskog narodnog sabora, Demokratske fronte i Socijaldemokratske partije, dok su iz Stranke za BiH naveli da neće podržati zakon zbog izmjene nosioca investicije i prenosa uloge sa domaće državne kompanije na privatnog investitora. U raspravi su zabilježene i primjedbe o potrebi bolje pravne zaštite imovine, ali je istaknuta važnost projekta za privredu i građane Federacije, posebno u svjetlu najavljenih energetskih promjena u regionu.

Da bi zakon stupio na snagu, mora biti usvojen u istovjetnom tekstu u oba doma Federalnog parlamenta. Očekuje se da će odluka Doma naroda, nakon sjednice 15. aprila, biti presudna za dalji tok realizacije Južne gasne interkonekcije, što bi Bosni i Hercegovini omogućilo sigurnije i raznolikije snabdijevanje plinom u godinama koje dolaze.