Region
Na današnji dan: Napad NATO aviona na putnički voz kod Grdelice 1999. usmrtio najmanje 15 civila
Dvadeset sedam godina od bombardovanja međunarodnog voza na ulazu u Grdeličku klisuru, kada su stradali isključivo civili tokom vojnih operacija NATO-a
Foto Izvor: Pink.rs
Dvadeset sedam godina od bombardovanja međunarodnog voza na ulazu u Grdeličku klisuru, kada su stradali isključivo civili tokom vojnih operacija NATO-a
Dvanaestog aprila 1999. godine, tokom drugog dana pravoslavnog Vaskrsa, avioni NATO saveza bombardovali su međunarodni putnički voz na ulazu u Grdeličku klisuru u blizini Leskovca, potvrđeno je u tadašnjim izvještajima. U napadu na voz broj 393, koji je saobraćao na relaciji Beograd – Niš – Skoplje, poginulo je najmanje 15 civila, a nekoliko desetina osoba zadobilo je povrede različitog stepena.
Prema svjedočenjima preživjelih i zvaničnim podacima, voz je bio ispunjen civilima, uključujući porodice s djecom i mlade istraživače, koji su putovali prema svojim destinacijama pokušavajući održati svakodnevni život tokom perioda vojnih dejstava. Nije bilo vojnih lica niti transporta vojne opreme u vagonima, što su kasnije potvrdili i očevici te članovi porodica žrtava.
Napad se dogodio dok je voz prelazio Bistrički most na rijeci Južnoj Moravi. Prva raketa pogodila je lokomotivu i prvi vagon, dok je druga uništila treći i oštetila četvrti vagon. Dodatne rakete ispaljene su prema obližnjem drumskom mostu na nekadašnjem auto-putu, prema navodima iz istrage. “Na mjestu napada zatekli smo razbacane dijelove voza i lične predmete putnika, dok su spasilačke ekipe satima pokušavale da izvuku tijela iz smrskanih vagona”, naveo je jedan od tadašnjih pripadnika službe za spašavanje.
Među poginulima su bila i djeca, poput šestogodišnjeg Branimira Stanijanovića iz Aleksinca, te mladi bračni par Ana i Ivan Marković, istraživači zaposleni u fabrici lijekova u Leskovcu. Prema izjavama članova porodica, niko od nastradalih nije imao veze sa vojnim strukturama niti je postojala sumnja da bi voz mogao biti meta oružanog napada.
Nakon napada, NATO je naveo da je voz slučajno pogođen tokom pokušaja uništenja strateškog mosta, a u kasnijim analizama ustanovljeno je da je javno objavljeni video snimak napada bio tehnički ubrzan, što je izazvalo dodatne kontroverze u međunarodnoj javnosti. “Uprkos tvrdnjama o kolateralnoj šteti, napad na civilni voz ostaje jedno od najkontroverznijih poglavlja vojne intervencije iz 1999. godine”, ocijenio je u izjavi za medije jedan od međunarodnih pravnih eksperata za oružane sukobe.
Svake godine porodice žrtava, lokalne vlasti i građani organizuju komemoracije na obnovljenom mostu kod Grdelice, gdje se polažu vijenci i pale svijeće u znak sjećanja na stradale. Na mjestu stradanja postavljen je spomenik s natpisom koji podsjeća na nužnost poštovanja civilnog stanovništva u oružanim sukobima.
Istrage međunarodnih organizacija za ljudska prava nisu dovele do sudskog procesuiranja počinilaca, ali su slučaj Grdeličke klisure i slični incidenti više puta razmatrani na forumima Ujedinjenih nacija i Evropskog parlamenta. Porodice žrtava i dalje upućuju pozive za priznavanje odgovornosti i odavanje dostojanstvene počasti stradalima.
Dvadeset sedam godina nakon događaja, napad na voz kod Grdelice ostaje simbol patnje civilnog stanovništva tokom vojnih intervencija i podsjetnik na važnost zaštite ljudskih prava u oružanim sukobima.
