Stečaj kompanije mijenja redoslijed isplate: prioritet minimalne plate i javni prihodi

Stečajni postupak reguliše naplatu potraživanja: zaposleni prioritetno dobijaju minimalne zarade za posljednjih godinu dana

Kada kompanija uđe u stečaj, prema važećem zakonodavstvu, prioritet isplate potraživanja jasno je definisan i ima direktne posljedice na zaposlene, povjerioce i poslovne partnere. Stečaj se pokreće kada firma ne može izmiriti obaveze u roku od 45 dana, u slučaju obustave plaćanja dužoj od 30 dana, preteće nesposobnosti plaćanja ili prezaduženosti, gdje dugovi premašuju vrijednost imovine.

Stečaj može inicirati povjerilac, sam dužnik ili likvidacioni upravnik, a prijedlog se podnosi privrednom sudu na sjedištu kompanije. Postupak pred sudom traje najduže 30 dana, nakon čega sud, utvrdi li postojanje uslova, otvara stečajni postupak i imenuje stečajnog upravnika. Otvaranjem postupka nastaje otkazni razlog za sve ugovore o radu, a stečajni upravnik donosi odluku o prestanku radnih odnosa.

Prijava potraživanja mora biti podnesena stečajnom sudu najkasnije u roku od 120 dana od objave oglasa o stečaju. Prijave nakon tog roka gube mogućnost naplate. O spornim potraživanjima odlučuje sud, a osporavanja rješava parnični postupak.

Redoslijed isplate iz stečajne mase počinje troškovima samog stečajnog postupka, zatim slijede obaveze stečajne mase, a potom isplate stečajnim povjeriocima prema isplatnim redovima. Prvi isplatni red uključuje neisplaćene neto zarade zaposlenih i bivših zaposlenih u visini minimalnih zarada za posljednjih godinu dana prije otvaranja stečaja, uvećano za kamatu. Razlika iznad minimalne zarade prelazi u niži red. Drugi red odnosi se na javne prihode iz posljednja tri mjeseca, dok su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih izuzeti i idu u prvi red. Treći red čine ostali povjerioci, a četvrti potraživanja po osnovu zajmova do dvije godine prije otvaranja stečaja.

Stečajni postupak ima za cilj kolektivno namirenje, ostvarujući najveću moguću vrijednost iz imovine dužnika, ali redoslijed isplate znači da mnogi povjerioci, osim zaposlenih i države, ostaju bez naplate. Za zaposlene to znači da, iako su prioritetno zaštićeni za minimalne zarade, ostale potraživanja zavise od preostale stečajne mase.

Ovakva regulacija naplate potraživanja ima direktan uticaj na finansijsku stabilnost zaposlenih i poslovnog okruženja, dok transparentan redoslijed isplata osigurava predvidljivost, ali i potencijalna ograničenja za naplatu svih potraživanja u slučaju nedostatka imovine.