Nacrt zakona o zaštiti kritične infrastrukture u BiH kasni, sektor ostaje bez pravnog okvira

Radna grupa nije završila izradu nacrta zakona do planiranog roka, što povećava rizik za ključne resurse države u uslovima rastućih prijetnji.

Bosna i Hercegovina još uvijek nema gotov nacrt zakona o zaštiti kritične infrastrukture, iako je radna grupa trebala završiti taj posao do decembra prošle godine. Ovaj dokument je ključan za usklađivanje sa evropskim standardima i jačanje sigurnosti najvažnijih državnih resursa, ali njegovo kašnjenje otvara prostor za potencijalne sigurnosne prijetnje u digitalnom i fizičkom okruženju.

Prema riječima profesora Hadžiba Salkića, stručnjaka za sajber sigurnost, odlaganje izrade nacrta ukazuje na ozbiljan nedostatak strateškog pristupa zaštiti infrastrukture. “U trenutku kada su sajber napadi, hibridne prijetnje i poremećaji u globalnim sistemima sve češći, nepostojanje zakonskog okvira znači da ključni resursi rade bez jasno definisanih standarda i koordinacije. Zakon bi omogućio identifikaciju i zaštitu vitalnih sistema, uspostavljanje minimalnih sigurnosnih standarda i bolju saradnju između javnog i privatnog sektora, što je ujedno i usklađivanje sa evropskim normama”, navodi Salkić u izjavi medijima.

Profesor Saša Mrdović sa Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu naglašava da je zakon posebno važan za BiH jer osigurava osnovne usluge bez kojih društvo ne može funkcionisati. “Esencijalne usluge poput vodosnabdijevanja, električne energije, finansijskih tokova i državnih servisa zahtijevaju posebnu zaštitu. Zakon bi omogućio da infrastruktura poput elektrana, trafo-stanica i prenosnih vodova bude otpornija na različite vrste prijetnji. Ovo je dokument koji se čeka predugo i koji predstavlja osnov za zaštitu društva”, ističe Mrdović.

Zakonski okvir bi, prema njegovim riječima, precizno odredio šta sve spada u kritičnu infrastrukturu i propisao obavezu njene zaštite, ne samo od digitalnih, nego i od fizičkih napada, uključujući i sabotaže poput miniranja dalekovoda. “Uz zakon o zaštiti informacija, sistem bi bio zaštićen i od incidenata informacijske sigurnosti koji mogu ugroziti infrastrukturu. Nadamo se skorom usvajanju oba zakona”, dodaje Mrdović.

Evropska unija je još u decembru 2022. godine usvojila preporuke o jačanju otpornosti kritične infrastrukture, a direktiva o ovoj oblasti stupila je na snagu 16. januara 2023. Države članice Unije imale su rok do 17. oktobra 2024. da svoje zakonodavstvo usklade sa novim standardima. Bosna i Hercegovina, iako nije članica EU, preuzela je obavezu usklađivanja kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali još uvijek nije ispunila te zahtjeve.

Uprkos upozorenjima stručnjaka i sve većem broju prijetnji, ključni resursi u BiH i dalje funkcionišu bez jedinstvenih pravila o zaštiti i odgovornosti. Izostanak zakonskog rješenja ostavlja prostor za sigurnosne incidente i smanjuje otpornost društva na moguće napade, dok javnost i privreda ostaju bez garancija o sigurnosti osnovnih usluga. Očekuje se da će radna grupa u narednim mjesecima završiti nacrt zakona i uputiti ga u parlamentarnu proceduru, ali tačan datum još nije poznat.