Akcize povećavaju cijenu goriva za 35 feninga po litru, privremeno vraćanje samo 10 feninga

Predsjednik SDS-a traži zamrzavanje akciza, ističući da bi cijena rezervoara od 40 litara bila niža za 14 KM

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša upozorio je da trenutna fiskalna politika u BiH dovodi do povećanja siromaštva među građanima zbog visokih akciza na gorivo. Blanuša je istakao da država po svakom litru dizela uzima 30 feninga akcize i dodatni PDV na taj iznos, što ukupno znači da građani izdvajaju 35 feninga po litru. Iako se na benzinskim pumpama privremeno vraća 10 feninga po litru, Blanuša smatra da je to nedovoljna mjera, jer država uzme 35 feninga, a vrati samo 10, što je, prema njegovim riječima, ponižavanje građana.

On je naglasio da bi zamrzavanje akciza na gorivo značajno olakšalo svakodnevni život, navodeći primjer da bi na rezervoar od 40 litara dizela cijena bila manja za 14 KM (oko 7,1 eura), dok trenutnom mjerom povrata građani dobiju samo 4 KM (oko 2 eura). Poredeći ekonomske pokazatelje, Blanuša je naveo da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, dok su cijene goriva u Hrvatskoj niže zahvaljujući čestim intervencijama Vlade, koja reaguje svake dvije sedmice. Slična situacija je i u Srbiji i Crnoj Gori, gdje su prosječne plate za 200 eura veće nego u Republici Srpskoj.

Blanuša je ponovio da priče o navodnom prenosu nadležnosti u vezi sa sistemom indirektnog oporezivanja nemaju osnovu, podsjećajući da je ta nadležnost prenesena na nivo BiH prije dvije decenije. Predložio je da je moguće omogućiti Parlamentarnoj skupštini BiH da u slučaju krize zamrzne akcize na period do šest mjeseci, ali da takav amandman nije usvojen, što, po njegovom mišljenju, pokazuje da je postojeći pristup usmjeren na prebacivanje tereta krize na građane.

Predsjednik SDS-a upozorio je i na inflatorni udar koji pogađa cijelu regiju, naglašavajući da bez ozbiljne i sistemske intervencije države, broj siromašnih bi mogao nastaviti rasti. On je zaključio da oni koji imaju plate iznad 6.000 KM ne osjećaju posljedice rasta cijena osnovnih životnih namirnica, dok veliki broj građana pokušava preživjeti mjesec sa 1.600 KM.