Narodna skupština RS po treći put imenovala Savu Minića za premijera u šest mjeseci

Vlada Republike Srpske ostaje u istom sastavu i nakon trećeg imenovanja Minića, nakon višemjesečnih ustavnih i političkih kontroverzi.

Narodna skupština Republike Srpske imenovala je Savu Minića za predsjednika Vlade RS po treći put u posljednjih šest mjeseci, potvrđeno je na sjednici održanoj u Banjoj Luci. Minić je ranije dva puta podnio ostavku na tu funkciju zbog osporavanja njegove kandidature i ustavnopravnih nesuglasica koje su pratile prethodne mandate.

Prvi put, Minića je za mandatara predložio Milorad Dodik 2. septembra, nakon što mu je ranije oduzet mandat predsjednika RS zbog pravosnažne sudske presude. Međutim, pod međunarodnim pritiskom i uoči odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o legalnosti njegovog imenovanja, Minić je podnio ostavku. Nakon toga, dužnost predsjednika RS privremeno je preuzela Ana Trišić-Babić, koja je ponovo predložila Minića za mandatara, iako Ustav RS ne predviđa funkciju vršioca dužnosti predsjednika. Ostavke su uslijedile neposredno prije odluka Ustavnog suda BiH, koji se kasnije proglasio nenadležnim za ovaj slučaj.

Treća Vlada koju će predvoditi Minić ostaje nepromijenjena u odnosu na prethodne sazive. Među ministrima ostaju Zora Vidović (finansije), Željko Budimir (unutrašnji poslovi), Goran Selak (pravda), Senka Jujić (uprava i lokalna samouprava), Radenko Bubić (privreda i poduzetništvo), Ned Puhovac (trgovina i turizam), Petar Đokić (energetika i rudarstvo), Zoran Stevanović (saobraćaj i veze), Alen Šeranić (zdravlje i socijalna politika), Borivoje Golubović (prosvjeta i kultura), Radan Ostojić (rad i boračko-invalidska zaštita), Irena Ignjatović (porodica, omladina i sport), Zlatan Klokić (evropske integracije i međunarodna saradnja), Bojan Vipotnik (prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologija), Anđelka Kuzmić (poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda) te Draga Mastilović (naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje).

U svom obraćanju, Savo Minić je istakao da su njegove ostavke bile dio, kako je naveo, “važnog političkog manevra” s ciljem jačanja institucionalnog legitimiteta Vlade RS. “Podnošenje ostavke imalo je za cilj da institucionalno osnaži Vladu Srpske”, rekao je Minić, dodavši da su sve odluke Vlade donosene u skladu sa zakonima i da ni jedna nije osporena.

Minić je također naglasio da su osporavanja Vlade i njegovog mandata, uključujući odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine i djelovanje visokog predstavnika u BiH, prema njegovim riječima, predstavljali pokušaj slabljenja institucija Republike Srpske. “Bez obzira na osporavanja i nametanja nelegitimnog Kristijana Šmita, nijedna odluka Vlade Republike Srpske nije osporena. Sve ovo do sada je atak na institucije RS”, istakao je Minić.

Predstavnici vladajuće koalicije u Skupštini RS naveli su da ovakvo postupanje odražava spremnost institucija entiteta da djeluju u skladu sa zakonom i u interesu građana. S druge strane, opozicija je kritikovala postupak, navodeći da su česte ostavke i ponovna imenovanja znak političke nestabilnosti i institucionalne konfuzije.

Politički analitičari ocjenjuju da je nastavak istog sastava Vlade signal da neće doći do značajnijih promjena u političkom kursu RS, te da će sve strateške politike i prioriteti ostati nepromijenjeni. “Sva hajka na Vladu je imala za cilj da nam bude otežan rad i zaustave mnogi značajni infrastrukturni projekti”, poručio je Minić.

Očekuje se da će nova-stara Vlada nastaviti sa realizacijom postojećih projekata i politika, dok analitičari predviđaju da bi politička previranja na relaciji entitetskih i državnih institucija BiH mogla i dalje uticati na funkcionisanje vlasti u Republici Srpskoj.