Cijene voća u Srbiji porasle 18,7 posto u 2025. zbog pada prinosa i rasta troškova

Rast cijene jabuka za 37,1 posto i trešanja za 116,9 posto glavni su pokretači inflacije, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna godišnja inflacija u Srbiji u 2025. godini iznosila je 3,8 posto, a ključni uzrok bio je rast cijena voća od 18,7 posto. Najveći uticaj na ovaj skok imale su jabuke, čija je cijena porasla 37,1 posto u odnosu na 2024. godinu, dok je cijena trešanja zabilježila izuzetan rast od 116,9 posto.

Zavod navodi da je rast cijena voća rezultat oštrog pada prinosa, koji je procijenjen na 26 do 27 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, uzrokovanog ranim proljetnim mrazevima, sušom i povećanjem proizvodnih troškova. Voćari su se suočili sa višim izdacima za energente, zaštitna sredstva i radnu snagu, što je dodatno povećalo prag isplativosti proizvodnje.

Povećanje cijena jabuka na svjetskom tržištu, kao i veći izvoz u regije Bliskog istoka i Ujedinjene Arapske Emirate, dodatno su uticali na manju ponudu i višu cijenu domaćih jabuka. Osim toga, cijene limuna i mandarina, kao predstavnika citrusnog voća, porasle su za 30,1 posto, odnosno 21,1 posto. Ovaj rast rezultat je globalne nestašice, suša i bakterijskih infekcija na velikim plantažama, kao i potrebe za uvozom iz udaljenih regiona poput Argentine, što je povećalo troškove transporta i prodajne cijene za 30 do 40 posto.

Trešnje su doživjele rekordni rast cijene zbog loših klimatskih uslova, uključujući kasni mraz i grad koji su desetkovali rod u voćarskim regijama Srbije. Ograničena ponuda na pijacama i povećani troškovi agrotehnike dodatno su podigli cijene. Slični faktori odrazili su se i na breskve, čija je cijena porasla 51,5 posto.

Cijene bezalkoholnih pića u 2025. godini porasle su 11,6 posto, pri čemu je mlevena kafa imala udio od 69,6 posto u ukupnoj godišnjoj promjeni cijene ove grupe, sa rastom od 25,9 posto. Ovi podaci reflektuju globalne probleme na plantažama kafe u Brazilu i Vijetnamu, povećanje domaćih akciza od februara te godine, rekordne cijene sirove kafe na svjetskim berzama i rast troškova energenata.

Cijena duhana porasla je za 6,7 posto, što čini 66,7 posto ukupne međugodišnje stope rasta grupe alkoholnih pića i duhana. Novi, viši dinarski iznosi akciza od 1. februara 2025. godine, kao i veće oporezivanje nesagorevajućeg duhana i tečnosti za elektronske cigarete, doprinijeli su ovom rastu.

Cijene lijekova i medicinskih usluga povećane su 5,2 posto, uglavnom zbog administrativnog usklađivanja najviših cijena lijekova, rasta operativnih troškova i globalnih tržišnih kretanja. Cijene komunalnih usluga porasle su 13,6 posto, najviše zbog rasta cijene snabdijevanja vodom (12,1 posto), uslovljenog višim cijenama energenata, materijala, hemikalija, povećanjem minimalne plate i investicijama u infrastrukturu.