Cijena nafte premašila 100 dolara po barelu, plin skuplji 50 posto zbog sukoba

Eskalacija rata na Bliskom istoku uzrokovala rast energenata i maloprodajnih cijena u BiH, najviši nivo nafte u četiri godine

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku izazvala je ozbiljne poremećaje na globalnom energetskom tržištu, što se direktno odrazilo na rast cijena nafte i plina, pokazuje analiza aktuelnog stanja. Cijena nafte premašila je granicu od 100 dolara po barelu (oko 175 maraka), dosegnuvši najviši nivo u posljednje četiri godine. Istovremeno, cijena plina porasla je za 50 posto u kratkom roku, što je uticalo na lančana poskupljenja goriva i potencijalno hrane u Bosni i Hercegovini.

Prema riječima Murisa Čičića, predsjednika Akademije nauka i umjetnosti BiH, nastavak aktuelnih ratnih sukoba u regiji, posebno oko Hormuškog moreuza, ključan je za dalji razvoj energetske krize. “Sve zavisi kad će prestati bombardovanje i s jedne, i s druge strane, ali vjerujem da će Hormuški moreuz brzo biti otvoren. Dominantnu ulogu imaju SAD i Izrael, dok Iranu uglavnom preostaje da odgovara u skladu s brojem raketa. Nestašice nafte, uz poskupljenja, bile bi dvostruki problem, ali imam dojam da živimo u svijetu kratkoročnih događanja i estradnih utjecaja, pa ništa neće biti dugoročno”, izjavio je Čičić.

Na domaćem tržištu već se bilježi rast maloprodajnih cijena goriva, kao i smanjenje broja turističkih posjeta, dok se zbog skupljih energenata očekuju i lančana poskupljenja hrane. BiH je ovu krizu dočekala spremnija nego ranije, sa određenim zalihama u robnim rezervama i unaprijed kupljenom naftom, za razliku od prethodnih perioda kada su zalihe bile minimalne.

Odgovor centralnih banaka na energetsku krizu već je vidljiv – Rezervna banka Australije povećala je kamatne stope kako bi amortizovala inflatorne pritiske izazvane rastom energenata. “To znači da se, ipak, moglo doći do pretjerivanja tržišta, pa su oni, da ne bi bilo inflacije, povećali kamatne stope. Svi se boje inflacije koja nas je ‘opekla’, jer i Evropa i svijet su bili tek malo odahnuli od trenda kakav smo imali zadnjih godina”, ističe Čičić.

Vladajuće strukture u BiH, prema njegovim riječima, mogu posegnuti za privremenim mjerama poput smanjenja akciza na gorivo i ograničavanja cijena, prvenstveno radi zaštite ugroženih kategorija stanovništva. “To su mjere regulacije cijena koje niko ne voli, ali u ovakvim situacijama se koriste u većini država. Zadovoljava potrebe vladajućih krugova, a i potrošači vole da to čuju”, navodi Čičić.

Za dugoročnu stabilnost, rješenje vidi u sprovođenju reformi i usklađivanju sa evropskim zakonodavstvom. “Najbolji odgovor na ovu, ali i sve prethodne i buduće krize, bile bi reforme i uređenje države u svim segmentima. Pod hitno bismo trebali donijeti evropske zakone i konačno se priključiti procesu neminovnog pristupanja EU”, zaključuje predsjednik ANUBiH.