Institucionalna analiza pokazuje: Broj osoba sa zavisnošću od igara na sreću u Srbiji znatno ispod evropskog prosjeka

Prema podacima zdravstvenih ustanova, samo 0,02% stanovništva Srbije ima problem sa bolestima zavisnosti, dok evropski prosjek iznosi oko 1,5%

Institucionalna analiza podataka iz zdravstvenih evidencija i relevantnih istraživanja pokazuje da je stvarni obim zavisnosti od igara na sreću u Srbiji značajno manji od procjena koje se povremeno iznose u javnosti. Prema informacijama nadležnih zdravstvenih institucija, procjenjuje se da oko 0,02% ukupne populacije Srbije ima dijagnostikovan problem sa bolestima zavisnosti vezanim za igre na sreću, što je višestruko manje u poređenju s evropskim prosjekom od približno 1,5%.

Tokom protekle godine, prema podacima zdravstvenog sistema, oko 1.150 građana zatražilo je stručnu pomoć zbog problema sa igrama na sreću. U strukturi osoba koje se javljaju na liječenje dominiraju muškarci, koji čine oko 80% svih pacijenata koji su evidentirani u sistemu zdravstvene zaštite. Osim toga, stručnjaci navode da se u prosjeku oko 240 osoba godišnje obrati nadležnim institucijama zbog problema povezanih sa igrama na sreću.

Dr Maja Petrović, specijalista psihijatrije iz jedne od vodećih zdravstvenih ustanova, naglašava potrebu za kontinuiranim preventivnim programima i edukacijom javnosti. “Iako su brojke znatno niže od evropskih, važno je nastaviti sa stručnom podrškom i razvijati strategije za prepoznavanje rizičnih ponašanja, posebno kod mladih”, izjavila je Petrović u pisanom saopćenju.

Stručnjaci dodatno ističu da se najveći rizici u vezi sa razvojem zavisnosti vezuju za nelegalne internet platforme, uključujući kripto-kladionice i neregulisane digitalne servise koji funkcionišu izvan domaćeg pravnog okvira. Takve platforme, zbog nedostatka regulatornog nadzora, predstavljaju povećan rizik za mlađu populaciju i otežavaju kontrolu pristupa. “Kontinuiran nadzor i suzbijanje nelegalnih oblika igara na sreću ostaju prioriteti kako bi se zaštitili najranjiviji dijelovi društva”, navodi Aleksandar Ilić, predstavnik organizacije za prevenciju zavisnosti.

Zakonodavni okvir u oblasti igara na sreću dodatno je unaprijeđen u posljednjih nekoliko godina. Uvedena je obavezna registracija i verifikacija identiteta svih učesnika u online igrama, čime je ojačana zaštita maloljetnih lica. Također su uspostavljeni mehanizmi samoisključenja i samoograničenja, koji omogućavaju korisnicima da ograniče svoje učešće i kontroliraju potrošnju. Prema ocjeni Milene Jovanović, stručnjakinje za socijalnu politiku, kombinacija ovih mjera i institucionalnog nadzora omogućava pravovremenu identifikaciju problema i pružanje potrebne pomoći.

Uz kontinuiranu primjenu regulatornih mjera, edukaciju javnosti i saradnju između institucija i stručnjaka, rizici od zavisnosti mogu se dodatno smanjiti. Preporuke stručnjaka uključuju nastavak razvoja preventivnih programa, jačanje međusektorske saradnje i povećanje dostupnosti savjetodavnih servisa, s posebnim fokusom na mlade i ranjive kategorije stanovništva.

Nadležni organi najavljuju da će i u narednom periodu prioritet biti prevencija i nadzor nad razvojem novih oblika igara na sreću, kako bi javno zdravlje i sigurnost građana bili sačuvani.