Pad učestalosti tuberkuloze u Federaciji BiH zahvaljujući boljoj dijagnostici i liječenju

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, najviše slučajeva bilježi se kod osoba starijih od 65 godina, a pravovremena dijagnoza ostaje ključna za suzbijanje bolesti.

Učestalost tuberkuloze u Federaciji Bosne i Hercegovine bilježi pad posljednjih godina, što zdravstveni stručnjaci povezuju s napretkom u dijagnostici, efikasnijim liječenjem i poboljšanjem životnog standarda stanovništva. Prema informacijama iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, tuberkuloza ostaje stalno prisutna bolest u populaciji, ali se registruje sve rjeđe, osobito u poređenju s prethodnim decenijama.

Najveći broj oboljelih od tuberkuloze zabilježen je u starijim dobnim skupinama, posebno među osobama starijim od 65 godina. Iz Zavoda ističu da je rana dijagnoza od presudnog značaja jer omogućava pravovremeno liječenje i smanjuje rizik od širenja bolesti u zajednici. „Pravovremeno prepoznavanje simptoma i javljanje ljekaru, kao i odgovarajuća dijagnostika i terapija, ključni su za uspješno suzbijanje tuberkuloze“, navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Tuberkuloza je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis, a najčešće pogađa pluća, iako može zahvatiti i druge organe poput limfnih čvorova, kostiju, bubrega ili mozga. Infekcija se prenosi kapljičnim putem – kašljanjem, kihanjem ili govorom – a udisanje malog broja bakterija može biti dovoljno za razvoj bolesti kod osoba koje su u bliskom kontaktu s oboljelim.

Simptomi aktivne plućne tuberkuloze uključuju dugotrajan kašalj (duži od dvije do tri sedmice), iskašljavanje krvi ili sluzi, bol u prsima, povišenu tjelesnu temperaturu, noćno znojenje, gubitak tjelesne težine, slabost i gubitak apetita. Stručnjaci upozoravaju i na postojanje latentne tuberkuloze, gdje je osoba zaražena, ali nema simptome i nije zarazna za okolinu.

Dijagnoza tuberkuloze postavlja se kombinacijom različitih metoda, uključujući rendgensku snimku pluća, mikrobiološki pregled ispljuvka, molekularne testove, kožni tuberkulinski test ili IGRA test. Liječenje podrazumijeva upotrebu kombinacije antibiotika najmanje šest mjeseci, a iz Zavoda naglašavaju važnost redovnog uzimanja terapije i završetka cijelog ciklusa liječenja kako bi se spriječila pojava rezistentnih sojeva bakterije.

„Prekidanje terapije povećava rizik od razvoja rezistentne tuberkuloze, koja se znatno teže i duže liječi“, upozoravaju epidemiolozi. Mjere prevencije, osim ranog otkrivanja i liječenja, uključuju i praćenje kontakata oboljelih, poboljšanje stambenih i životnih uvjeta te jačanje općeg imunološkog statusa stanovništva.

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se svake godine 24. marta, u znak sjećanja na dan kada je njemački naučnik Robert Koch 1882. godine objavio otkriće bakterije uzročnika tuberkuloze, čime je postavljen temelj za njeno razumijevanje i efikasniju borbu protiv bolesti. Statistike pokazuju da širom svijeta svake godine od tuberkuloze oboli oko 10 miliona ljudi, dok oko 1,5 milion osoba godišnje umre od ove bolesti, što je čini jednim od vodećih uzroka smrti među zaraznim oboljenjima.

Zdravstvene institucije u Federaciji BiH nastavljaju s provođenjem preventivnih mjera i edukacijom javnosti s ciljem daljnjeg smanjenja broja oboljelih i jačanja kolektivnog zdravlja.