Cijena pšenice porasla 10 do 15 posto zbog rasta troškova energenata i đubriva

Kompanija Montemlin raspolaže zalihama od 2.000 tona, cijena brašna zasad ostaje stabilna uprkos globalnim poremećajima

Cijena pšenice na svjetskim berzama porasla je između 10 i 15 posto, uključujući i ključnu evropsku berzu Matif, što je posljedica značajnog rasta cijena energenata i vještačkog đubriva, čiji su osnovni resursi vezani za regije Perzijskog zaliva i Arapskog poluostrva pogođene ratnim dešavanjima. Ipak, kako navodi vlasnik kompanije Montemlin Žarko Rakčević, povećanje cijena brašna zasad se ne očekuje, zahvaljujući zalihama od približno 2.000 tona pšenice.

Iz Montemlina ističu da su energenti ključan faktor u proizvodnji i formiranju cijene pšenice i brašna, a trenutni poremećaji na tržištu nafte, izazvani sukobima na Bliskom istoku koji traju već 26 dana, imaju ozbiljan uticaj na globalnu ekonomiju. “Do skoka cijena pšenice došlo je usljed poskupljenja i nestašice energenata i vrtoglavog rasta cijena vještačkog đubriva, jer osnovna sirovina za vještačko đubrivo stiže upravo iz regija zahvaćenih ratom”, naglasio je Rakčević.

Kao dodatni faktor stabilnosti, Rakčević navodi da Srbija, najveći izvoznik pšenice u regiji, ima značajne zalihe zahvaljujući dobrim prinosima u 2024. i prethodnoj godini. Zbog toga, kako kaže, berzanska cijena na regionalnom tržištu trenutno nije atraktivna za izvoznike, budući da je na regionalnom tržištu cijena jednaka ili čak viša nego na svjetskim berzama. “Ne bi trebalo očekivati u kratkom roku povećanja cijena brašna”, naglasio je Rakčević.

Govoreći o turizmu, Rakčević upozorava da bi rast cijena avio-prevoza, uzrokovan poskupljenjem kerozina, mogao negativno uticati na dolazak gostiju sa udaljenih tržišta. Već sada, prema njegovim riječima, partneri iz Poljske, Češke i Francuske traže preispitivanje ugovora i smanjenje slotova letova. S druge strane, očekuje se pojačan dolazak gostiju iz regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Kosova, Albanije i Slovenije, jer gosti iz ovih zemalja preferiraju bliže destinacije u trenutnim geopolitičkim okolnostima.

Rakčević zaključuje da aktuelna situacija na tržištu goriva dodatno usmjerava turističku potražnju ka porodičnom turizmu i gostima koji putuju automobilima, budući da cijene avio-karata značajno rastu. “A 120 eura u ovom trenutku nije dovoljno ni za polovinu jedne avio-karte do Turske, Tunisa ili Egipta, i to uz svu nestabilnost na tim destinacijama”, dodaje Rakčević.