Uvoz mlijeka u BiH dostigao 18,8 miliona litara u januaru 2024. godine

Pad otkupne cijene mlijeka do 10 feninga po litru i rast troškova ugrožavaju domaće mljekare, višak uvoznog mlijeka dominira tržištem

Mljekarska industrija Bosne i Hercegovine nalazi se u dubokoj krizi usljed enormnog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, smanjenog otkupa i pada otkupnih cijena. Prema zvaničnim podacima, samo u januaru 2024. godine na tržište BiH uvezeno je gotovo 18,8 miliona litara mlijeka, što dodatno opterećuje domaće proizvođače koji su, zbog nemogućnosti plasmana i niske otkupne cijene, u više navrata bili primorani da prosipaju proizvedeno mlijeko.

Predstavnici Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske i Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona upozoravaju da su viškovi i dalje prisutni, a otkupne cijene u padu. Na području Tuzlanskog kantona otkupna cijena mlijeka u proteklom periodu pala je između sedam i deset feninga po litru te se trenutno kreće između 60 i 85 feninga po litru, što je među najnižim cijenama u državi. Pojedini farmeri iz općina Kalesija, Živinice i Lukavac suočili su se i sa otkazivanjem otkupa od strane prerađivača.

Vodeći razlog ovakve situacije je povećani uvoz, posebno iz Srbije, dok je izvoz domaćeg mlijeka smanjen. Problem je eskalirao u maju prošle godine kada je Srbija zabranila uvoz mlijeka iz BiH, čime je prekršen CEFTA sporazum. S druge strane, mlijeko iz Srbije i dalje nesmetano ulazi na tržište Republike Srpske i cijele BiH. Dodatni pritisak na domaće proizvođače stvaraju i povećani troškovi proizvodnje – cijene mineralnih đubriva porasle su između 20 i 30 posto, dok su energenti, posebno dizel, znatno skuplji, što povećava ukupne troškove rada farmi.

Prema riječima Eldina Glibanovića, predsjednika Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona, pad otkupnih cijena nije opravdan jer su troškovi proizvodnje znatno veći. “Mineralna đubriva su poskupjela između 20 i 30 posto, a imamo informacije da ih na tržištu već ponestaje. To dodatno otežava proizvodnju jer su poljoprivrednici već ušli u sezonu”, istakao je Glibanović. Slično navodi i Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS: “Viškovi su i dalje prisutni i ‘Mlijekoprodukt’ i dalje kaže da su u problemu sa viškovima i da ove količine mlijeka koje mi nudimo ne može otkupiti.”

Posebno težak slučaj zabilježen je u mjestu Opara kod Novog Travnika, gdje je poljoprivrednik Salem bio primoran prosuti 300 litara mlijeka nakon što otkupljivač nije ispunio obećanje o preuzimanju mlijeka. Predstavnici Udruženja poljoprivrednika FBiH naglašavaju da BiH nema višak domaćeg mlijeka, već višak uvoznog, budući da farmeri iz Evrope, zahvaljujući većim podsticajima, proizvode više, a taj višak završava na bh. tržištu.

Trenutna situacija dovodi u pitanje održivost domaće proizvodnje mlijeka i egzistenciju brojnih farmi, dok tržište preplavljuje uvozna roba, a domaći proizvođači trpe gubitke zbog niskih otkupnih cijena i visokih troškova.