Američka administracija uvodi carine od 100 posto na uvoz određenih lijekova

Carine se odnose na farmaceutske kompanije bez sporazuma sa SAD, dok EU i Velika Britanija ostvaruju ograničenja kroz posebne dogovore

Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa najavila je uvođenje carina od 100 posto na određene lijekove, s ciljem podsticanja farmaceutske proizvodnje unutar SAD, potvrđuju izvori upućeni u odluke američke vlade. Ova mjera prvenstveno će pogoditi kompanije koje nisu sklopile sporazume sa Bijelom kućom, dok će zemlje i kompanije sa formalnim dogovorima imati ograničene carinske stope, zavisno od uslova pojedinačnih sporazuma.

Odluka o uvođenju visokih carina rezultat je ranijih najava predsjednika Trampa, koji je još prošle jeseni istakao da će svi brendirani ili patentirani lijekovi iz uvoza biti oporezovani carinom od 100 posto, osim u slučajevima kada proizvođač investira u izgradnju proizvodnih pogona na teritoriji SAD. Prema navodima, farmaceutske kompanije kao što su Pfizer, AstraZeneca i Novo Nordisk već su postigle dogovore sa američkom administracijom o povećanju investicija i snižavanju cijena lijekova, čime su privremeno izbjegle stroge carinske mjere.

Dogovor sa Evropskom unijom predviđa da carine na uvoz lijekova iz EU budu ograničene na 15 posto, što je rezultat sporazuma postignutog prošle godine u Ternberiju, Škotska. Također, Velika Britanija je sa SAD dogovorila trogodišnje smanjenje carina na britanske lijekove, uz obavezu povećanja državne potrošnje na lijekove kroz Nacionalnu zdravstvenu službu (NHS).

Carine će se primjenjivati isključivo na kompanije i zemlje koje nisu uspjele zaključiti bilateralne sporazume s američkom administracijom. Kompanije koje su ispunile zahtjeve Bijele kuće, kao što su povećanje investicija i snižavanje cijena, mogu očekivati odlaganje ili smanjenje carinskih opterećenja. Ove mjere prvenstveno su usmjerene na relokaciju farmaceutske proizvodnje u SAD, što bi trebalo doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta i smanjenju zavisnosti od uvoza lijekova.

Prošle godine SAD su dogovorile da za uvoz iz Evropske unije važi ograničenje carina na 15 posto, dok je za Veliku Britaniju predviđeno trogodišnje smanjenje carina u zamjenu za povećanje potrošnje NHS na lijekove. Ove bilateralne inicijative ukazuju na intenziviranje trgovinskih pregovora i prilagođavanje farmaceutskog sektora novim američkim zahtjevima.

Analitičari procjenjuju da bi uvođenje carina od 100 posto moglo značajno uticati na globalni farmaceutski lanac snabdijevanja, posebno ukoliko ostale zemlje ne uspiju postići slične dogovore sa SAD. Kompanije koje su već postigle sporazume sa američkom administracijom kratkoročno će biti u povoljnijem položaju, dok bi ostali proizvođači mogli trpjeti pad konkurentnosti na američkom tržištu.

Mjera se nadovezuje na ranije najavljene trgovinske politike SAD prema farmaceutskom sektoru, s ciljem jačanja domaće proizvodnje i smanjenja cijena za krajnje korisnike. Potencijalni dugoročni efekti uključuju promjenu tokova međunarodne trgovine lijekovima, kao i moguće reakcije drugih tržišta.