Bankarski sistem Srbije stabilan, ali privredi potrebni alternativni izvori finansiranja

Srbija postala 41. članica SEPA zone u martu, olakšano plaćanje u evrima i sniženje troškova transakcija za građane i privredu

Bankarski sektor Srbije karakteriše visok stepen stabilnosti, ali stručnjaci i zvaničnici upozoravaju da domaćoj privredi nedostaju adekvatni alternativni izvori finansiranja, posebno za startape i regionalne kompanije. Ognjen Popović, pomoćnik ministra finansija i predsjednik Nadzornog odbora Beogradske berze, naglasio je na panelu ‘Finansije i digitalna ekonomija’ važnost razvoja tržišta kapitala i diverzifikacije finansijskih izvora, ističući da banke nisu uvijek optimalna adresa za preduzetnike i velike kompanije.

Popović je istakao da je nakon procesa konsolidacije bankarski sektor praktično postao cijeli finansijski sistem Srbije, što prema njegovim riječima nije poželjno iz ugla razvoja tržišta i finansijske stabilnosti. On je naveo da su resorno ministarstvo i Narodna banka Srbije već pokrenuli konsultacije o izmjenama Zakona o deviznom poslovanju, što bi trebalo otvoriti prostor za dodatne oblike finansiranja.

Najavio je da se uskoro očekuje javna rasprava o cijelom setu finansijskih zakona, uključujući Zakon o tržištu kapitala, Zakon o otvorenim investicionim fondovima i Zakon o računovodstvu i reviziji, u sklopu šireg procesa usklađivanja sa regulativom Evropske unije. To bi, prema riječima Popovića, moglo značajno unaprijediti dostupnost kapitala i olakšati pristup finansiranju za različite vrste preduzeća.

Srbija je u martu 2026. godine zvanično postala 41. članica SEPA (Single Euro Payments Area) zone, što omogućava standardizovano i povoljnije bezgotovinsko plaćanje u evrima između svih članica. Popović je ocijenio da će operativni ulazak Srbije u SEPA zonu u maju dodatno olakšati i ubrzati međunarodne transakcije, smanjiti troškove transfera novca i pojednostaviti plaćanja za građane i firme koje posluju sa Evropskom unijom.

Ove promjene posebno su značajne za građane Srbije koji rade ili borave u EU, ali i za privredne subjekte koji izvoze ili uvoze robu i usluge iz zemalja članica SEPA. Standardizacija i sniženje troškova transakcija doprinosi i ukupnoj konkurentnosti srpske privrede na regionalnim i evropskim tržištima.

Paket najavljenih zakonodavnih izmjena i pristup SEPA zoni predstavljaju važne korake ka modernizaciji finansijskog okvira Srbije i jačanju alternativnih izvora finansiranja van tradicionalnog bankarskog sektora. Očekuje se da će ove mjere doprinijeti boljoj dostupnosti kapitala i većoj fleksibilnosti za domaće preduzetnike i kompanije.