Cijena nafte pala na 100 dolara po barelu, EU planira mjere zbog energetskog rasta

Blagi pad cijene nafte uslijedio nakon prolaska tankera kroz Ormuški moreuz; evropski uvoz energenata skuplji za šest milijardi eura od početka sukoba s Iranom

Cijene nafte na svjetskim berzama zabilježile su blagi pad, nakon što su zabrinutosti zbog moguće blokade Ormuškog moreuza za pomorski saobraćaj smanjene. Tokom vikenda, pakistanski tanker za naftu i dva broda za tečni naftni gas uspješno su prošli kroz ovo ključno usko grlo globalne trgovine energentima. Prema dostupnim podacima, cijena nafte brent iznosila je oko 100 dolara po barelu (približno 175 maraka), što je najviši nivo od jula 2022. godine, dok je američka sirova nafta WTI pojeftinila za 3 posto, na oko 95,3 dolara po barelu (167 maraka).

Indija vodi pregovore o tranzitu dodatnih šest brodova, a Sjedinjene Američke Države dale su dozvolu iranskim tankerima za prolaz, nastojeći podržati stabilnost globalnih zaliha nafte. Iako je promet tankera opao zbog iranskih napada na komercijalne brodove, Iran nastavlja izvoziti oko 1,5 miliona barela dnevno, uprkos snažnom prisustvu američke mornarice u regionu Persijskog zaliva.

Američki predsjednik Donald Tramp apelovao je na zemlje koje ovise o tranzitu kroz Ormuški moreuz da se uključe u zaštitu transporta energenata ovom vitalnom rutom, kojom je prethodno prevoženo 20 posto svjetske nafte. Sukob je izazvao najveći poremećaj u snabdijevanju naftom u historiji, dok su iranski napadi u regionu doveli i do obustave letova u Dubaiju.

Evropska unija priprema mjere za ublažavanje posljedica rasta cijena energije izazvanog američko-izraelskim ratom protiv Irana, ali zasad ne razmatra radikalne intervencije poput ograničavanja cijene gasa. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u pismu liderima EU navela je da je fizička sigurnost snabdijevanja obezbijeđena, ali da je uvoz nafte i gasa poskupio za šest milijardi eura (oko 11,8 milijardi maraka) od početka sukoba 28. februara.

Planovi Evropske komisije uključuju povećanje ponude dozvola za emisiju ugljenika na evropskom tržištu te dodatnu finansijsku pomoć industriji. Također su predviđene izmjene pravila o besplatnim dozvolama za emisiju, kako bi se nekim industrijama omogućilo sporije ukidanje povlastica. Fon der Lajen je najavila i ublažavanje planiranog smanjenja broja dozvola u sistemu trgovine emisijama, uz cilj da se utvrdi realističniji put dekarbonizacije nakon 2030. godine.

Referentne cijene evropskog gasa porasle su za više od 50 posto od početka rata sa Iranom prošlog mjeseca. Prijedlozi Evropske komisije nastoje uskladiti zahtjeve članica poput Italije za obustavom evropskog tržišta ugljenika radi smanjenja računa za energiju, sa stavovima zemalja kao što su Švedska i Holandija koje se protive slabljenju tog sistema. EU većinu nafte i gasa uvozi iz SAD-a, Norveške i drugih dobavljača koji nisu direktno pogođeni poremećajima u snabdijevanju sa Bliskog istoka, ali vlade žele izbjeći ponavljanje energetske krize iz 2022. godine, kada su cijene dostigle rekordne nivoe nakon smanjenja isporuka ruskog gasa.