Cijena uree u SAD porasla 45 posto zbog blokade Ormuskog moreuza

Američkim farmerima nedostaje dva miliona tona azotnog đubriva, globalna ponuda ugrožena zbog krize na Bliskom istoku i ograničenja iz Kine i Katara

Cijena uree, ključnog azotnog đubriva, u Luci Nju Orleans porasla je sa 475 na 690 dolara po toni u samo tri sedmice, što predstavlja rast od oko 45 posto, pokazuju najnoviji tržišni podaci. Ovaj nagli skok dolazi usred blokade Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi između 25 i 30 posto svjetske trgovine azotom. Poremećaji su dodatno pojačani zbog smanjenja izvoza iz Katara, administrativnih ograničenja na kineski izvoz te smanjenih kapaciteta evropskih proizvođača zbog visokih cijena gasa.

Američko ministarstvo poljoprivrede već je ranije projiciralo smanjenje površina pod kukuruzom za 2026. godinu, a trenutna kriza dodatno pogoršava situaciju. Poljoprivrednicima u SAD trenutno nedostaje oko dva miliona tona azotnih đubriva za proljetnu sjetvu, što direktno utiče na troškove i planiranje proizvodnje. Kukuruz, kao najvažnija ratarska kultura u SAD, posebno je pogođen jer je urea ključni input za njegov uzgoj.

Strukturni problemi u globalnom lancu snabdijevanja sada su izraženiji nego ikada, s obzirom da je istovremeno ograničeno snabdijevanje iz tri od četiri glavna izvora azotnih đubriva. Proizvodnja u Kataru, jednom od vodećih izvoznika, poremećena je zbog udara na industrijsku infrastrukturu, dok je Kina uvela ograničenja na izvoz. Evropski proizvođači suočavaju se sa visokim troškovima gasa, što smanjuje njihovu konkurentnost na svjetskom tržištu.

Transport uree iz Persijskog zaliva do američkog Srednjeg zapada traje oko 30 dana, što znači da trenutni poremećaji imaju odgođeni efekat na snabdijevanje u ključnom periodu sjetve. Poljoprivredni proizvođači, zbog rasta cijene azota, prelaze sa kukuruza na soju, koja zahtijeva manje đubriva. Odnos cijene kukuruza i uree dostigao je petogodišnji maksimum, čineći proizvodnju kukuruza ekonomski neodrživom za mnoge farmere.

Ovakve promjene u strukturi sjetve imaju direktan utjecaj na ponudu stočne hrane, što može uzrokovati rast cijena mesa i mliječnih proizvoda. Time se inicijalni geopolitički šok iz Ormuskog moreuza preliva na širi prehrambeni sektor, stvarajući inflatorni pritisak na cijene hrane širom svijeta. Fizička dostupnost đubriva postaje podjednako važna kao i njegova cijena, a posljedice trenutnog poremećaja bit će vidljive na američkom tržištu hrane već do jeseni.

Ovaj poremećaj nije cikličnog karaktera, već predstavlja strukturni šok izazvan kombinacijom geopolitičkih, energetskih i trgovinskih ograničenja. Efekti se neće ograničiti samo na tržište energenata, nego će utjecati i na poljoprivrednu proizvodnju, prinose i potrošačke cijene.