Cijena zlata bilježi korekciju uprkos rastućim geopolitičkim rizicima i inflaciji

Investiciono zlato zabilježilo pad vrijednosti u posljednjim sedmicama, dolar i obveznice privremeno preuzimaju kapital zbog povišenih kamatnih stopa

Cijena investicionog zlata je u proteklim sedmicama doživjela značajnu korekciju, iako su globalne geopolitičke tenzije i inflatorni pritisci nastavili rasti, pokazuju analize tržišta plemenitih metala. Ova iznenađujuća promjena trendova dolazi u trenutku kada se očekivalo da će zlato, tradicionalno sigurno utočište, ojačati usljed novog rata i poremećaja trgovine naftom na Bliskom istoku. Međutim, stručnjaci ističu da trenutni pad zapravo odražava tipičnu dinamiku tržišta u ranoj fazi kriznih ciklusa, u kojima kapital kratkoročno prelazi u druge klase imovine.

Kako objašnjavaju iz kompanije Tavex, trgovca zlatom, tržište investicionog zlata ušlo je u fazu tehničke korekcije, što znači da je cijena pala i iznenadila dio investitora. Očekivani rast cijene zlata nije se materijalizirao jer tržišni mehanizmi u kratkom roku često favorizuju druge oblike ulaganja, posebno imovinu koja donosi prinos, poput američkih obveznica i dolara, usljed povišenih kamatnih stopa.

Geopolitičke krize, poput trenutnih tenzija na Bliskom istoku, podižu cijenu nafte i generišu dodatne inflatorne pritiske. Kao odgovor, centralne banke održavaju kamatne stope na višem nivou, što povećava atraktivnost dolara i obveznica. U toj situaciji, kapital privremeno napušta zlato, a njegova cijena stagnira ili bilježi pad, iako dugoročni potencijal ostaje nepromijenjen.

Ovakav obrazac nije novost na svjetskim tržištima. Na primjer, tokom naftne krize 1973. godine, kada su zemlje OPEK-a ograničile proizvodnju i uvele embargo SAD-u, cijena nafte je u nekoliko mjeseci skočila sa oko 3 na 12 dolara po barelu. Iako se očekivao nagli rast zlata, u početnoj fazi ono je zabilježilo pad, dok je u naredne dvije godine poraslo za oko 150 posto, a od 1971. do 1980. ukupno 2.300 posto. Slična dinamika prepoznaje se i u aktuelnim tržišnim kretanjima.

“Ljudi očekuju da zlato odmah poraste tokom krize. U stvarnosti, tržišta se kreću u fazama – te faze često uključuju početni pad prije nego što započne održiv uzlazni trend”, izjavio je Georgi Hristov iz Tavex zlato&srebro. On dodaje da se trenutno tržište zlata nalazi u fazi apsorpcije, gdje cijene ostaju pod pritiskom, a odluke investitora često su vođene strahom i nesigurnošću.

Ova kretanja se odvijaju u kontekstu rastućih strukturnih rizika za globalnu ekonomiju. Nacionalni dug Sjedinjenih Američkih Država premašio je 39 biliona dolara (oko 68,25 biliona maraka), što izaziva zabrinutost oko dugoročne stabilnosti valuta. Istovremeno, centralne banke nastavljaju sa neto kupovinom zlata, signalizirajući snažnu osnovnu tražnju uprkos trenutnim volatilnostima.

Hristov naglašava da zlato nije instrument za brzu zaradu, već sredstvo očuvanja vrijednosti. “Periodi volatilnosti razdvajaju investiranje od emotivnog donošenja odluka. S obzirom na razmjere sadašnjih globalnih promjena, dugoročna perspektiva zlata ostaje pozitivna”, zaključuje Hristov.