Cijene voća i povrća u Crnoj Gori porasle i do 180 posto u martu

Jagode skuplje za 80 posto, salata i paprika zabilježile najveći rast, dok cijene sireva edamer i gauda pale više od 30 posto

Tržište prehrambenih proizvoda u Crnoj Gori bilježi snažne cjenovne oscilacije, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva poljoprivrede za mart 2026. godine. Prema zvaničnom izvještaju, cijene salata, paprika, trapista i jagoda zabilježile su najveći rast u odnosu na isti period prethodne godine, dok su pojedini proizvodi pojeftinili, što ukazuje na značajnu nestabilnost tržišta.

U maloprodaji, cijena jagoda doseže i do devet eura (oko 17,6 maraka) po kilogramu, paprike se prodaju po cijeni od četiri do pet eura (7,8 do 9,8 maraka), a zelena salata u nekim marketima košta oko četiri eura (7,8 maraka). Kilogram najjeftinijih jabuka premašuje jedan euro (1,96 maraka), dok limun dostiže cijenu od dva do tri eura (3,9 do 5,9 maraka) po kilogramu.

S druge strane, evidentiran je pad cijena kod pojedinih proizvoda. Tako su kupus, kao i sirevi edamer i gauda, zabilježili pojeftinjenje veće od 30 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Najveće godišnje poskupljenje zabilježeno je kod povrtarskih kultura. Cijena zelene salate – kristalke porasla je za 180 posto, dok je puterica skuplja više od 175 posto nego u martu prošle godine. Bijela paprika je skuplja za više od 100 posto. U sektoru uvoza, trapist sir bilježi rast cijene veći od 100 posto na godišnjem nivou.

Voćni segment također pokazuje snažan rast: cijena jagoda porasla je za više od 80 posto, limun je skuplji gotovo 68 posto, dok su jabuke skuplje između 20 i 35 posto, zavisno od sorte. Paradajz je skuplji za 50 posto, spanać za 47 posto, a jaja, u zavisnosti od klase, bilježe rast cijena između 23 i 30 posto. Cijena sirovog mlijeka ostala je relativno stabilna, sa blagim rastom od oko četiri posto.

Među rijetkim proizvodima čije su cijene ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na prošlu godinu su rotkvice, klementine i pileće meso. Ove oscilacije ukazuju na duboke poremećaje u lancima snabdijevanja i strukturi tržišta hrane u Crnoj Gori, što se posebno reflektuje na potrošače i proizvođače. Zvanični podaci naglašavaju potrebu za dodatnim mjerama stabilizacije i praćenja tržišta kako bi se smanjila volatilnost cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.