Federalne rezerve zadržale kamatne stope na 3,5% do 3,75% zbog neizvjesnosti

Američka centralna banka procjenjuje da će inflacija ostati povišena, uz stabilnu nezaposlenost i rast BDP-a od 2,4 posto

Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) odlučila je drugi put zaredom zadržati referentnu kamatnu stopu u rasponu od 3,50% do 3,75%, saopćeno je nakon posljednje sjednice Odbora za otvoreno tržište (FOMC). Ova odluka dolazi u trenutku povećane neizvjesnosti zbog sukoba na Bliskom istoku, pri čemu Fed procjenjuje da posljedice rata sa Iranom mogu privremeno podići inflaciju, ali neće značajno ugroziti ekonomski rast Sjedinjenih Američkih Država.

Prema novim projekcijama Federalnih rezervi, očekuje se da inflacija na kraju 2026. godine iznosi oko 2,7 posto, što je više u odnosu na ranije procjene. Istovremeno, osnovna inflacija (bez hrane i energije) trebala bi ostati na sličnom nivou. Prognozira se da će inflacija do 2027. pasti na 2,2 posto, a do 2028. dostići cilj od dva procenta. Očekuje se da će nezaposlenost ostati blizu 4,4 posto, dok bi ekonomski rast mogao iznositi 2,4 posto tokom tekuće godine.

Fed je u saopćenju istakao da bi rast cijena goriva, potaknut geopolitičkim tenzijama, mogao kratkoročno pogurati inflaciju naviše. Ipak, zvaničnici centralne banke smatraju da će taj efekat biti privremen, pod uslovom da sukob ne potraje duže vrijeme. Predsjednik Feda Džerom Pauel naglasio je da je još prerano za procjenu dugoročnog uticaja na američku ekonomiju: “Ovo je situacija u kojoj je teško praviti prognoze, ali ipak moramo nešto da zapišemo.”

Jedan član Odbora Feda nije podržao odluku i zalagao se za smanjenje kamatnih stopa, dok ostali smatraju da je aktuelni raspon adekvatan u uslovima povećane neizvjesnosti. Fed je najavio da očekuje jedno smanjenje kamatnih stopa tokom 2026. godine, što je u skladu s ranijim prognozama i sugeriše povjerenje u stabilizaciju cijena nakon mogućih kratkoročnih šokova.

Cijene goriva u SAD-u posljednjih sedmica bilježe značajan rast, što bi moglo privremeno uticati na potrošačku inflaciju. Fed tradicionalno ne reaguje na kratkoročne šokove u ponudi, kao što su poremećaji u snabdijevanju naftom, jer takvi uticaji često nestaju bez potrebe za dodatnim mjerama monetarne politike. Međutim, iskustva iz 2021. i 2022. godine, kada inflacija nije bila prolazna kako se očekivalo, čine centralnu banku opreznijom u procjenama.

U administrativnom smislu, mandat predsjednika Feda Džeroma Pauela ističe sredinom maja, dok je predsjednik Donald Tramp predložio Kevrina Vorša za njegovog nasljednika, ali je proces potvrde u Senatu trenutno odložen. Pauel je izjavio da bi u slučaju neizvjesnosti ostao na funkciji kao privremeni predsjednik, što je u skladu sa zakonom. U međuvremenu, tržište rada pokazuje blage znakove slabljenja, s gubitkom oko 92.000 radnih mjesta u februaru i blagim porastom nezaposlenosti.

Federalne rezerve ostaju oprezne u daljim procjenama, naglašavajući da su ekonomske prognoze izuzetno neizvjesne zbog rata na Bliskom istoku i mogućeg uticaja na globalne cijene energije. Zvaničnici FOMC-a navode da imaju manje povjerenja nego inače u svoje procjene, ali zadržavaju osnovna očekivanja o stabilnom rastu i postepenoj normalizaciji inflacije.