MMF smanjio prognozu globalnog rasta na 3,3 posto zbog rata na Bliskom istoku

Međunarodni monetarni fond upozorava na višu inflaciju i sporiji ekonomski oporavak u 2026. i 2027. godini usljed sukoba u regionu

Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da će globalni ekonomski rast u 2026. godini iznositi 3,3 posto, dok je za 2027. godinu predviđen rast od 3,2 posto, navodi se u najavi novih makroekonomskih prognoza ove institucije. Očekivano povećanje rasta bilo bi veće da nije došlo do eskalacije sukoba na Bliskom istoku, istakla je Kristalina Georgijeva, izvršna direktorica MMF-a.

Prema riječima direktorice MMF-a, trenutni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ima direktan negativan uticaj na globalne ekonomske pokazatelje. „Vidjeli bismo malo poboljšanje naših projekcija rasta, a umjesto toga, svi putevi sada vode ka višim cijenama i sporijem rastu“, izjavila je Georgijeva. MMF je, u scenariju bez oružanih sukoba, očekivao blago povećanje rasta iznad 3,3 posto u 2026. i 3,2 posto u 2027. godini.

Čak i u slučaju brzog okončanja neprijateljstava, MMF bi revidirao projekciju rasta naniže, dok bi inflacija bila korigovana naviše. Nastavak rata, prema Georgijevoj, imao bi još izraženiji negativan efekat na globalnu inflaciju i dinamiku privrednog oporavka.

Direktorica MMF-a navodi i da je Fond već primio zahtjeve za finansijsku pomoć iz više država pogođenih poremećajima, ne precizirajući o kojim ekonomijama je riječ. U cilju stabilizacije, MMF razmatra mogućnost proširenja postojećih kreditnih programa kako bi odgovorio na rastuće potrebe ugroženih članica.

Geopolitičke tenzije na Bliskom istoku i povezani poremećaji na tržištima energenata povećali su pritisak na inflaciju, što dodatno usporava oporavak svjetske privrede. Prema analizama, cijene energenata i dalje predstavljaju ključni izvor nesigurnosti u narednom periodu, a MMF ističe važnost inovacija i prilagodbe ekonomske politike kako bi se ublažili negativni uticaji.

Novi izvještaji MMF-a, koji će biti objavljeni naredne sedmice, poslužiće kao osnova za prilagođavanje fiskalnih i monetarnih strategija u zemljama članicama. Institucija poziva na oprez u donošenju ekonomskih odluka, s obzirom na povećane rizike i mogućnost daljih poremećaja na globalnim tržištima.