Privatni sektor evrozone bilježi najsporiji rast poslovne aktivnosti u martu, PMI na 50,5 poena

Kompozitni PMI indeks pao sa 51,9 na 50,5 poena, pritisci na inflaciju rastu zbog sukoba na Bliskom istoku i očekivanja viših kamata

Poslovna aktivnost u privatnom sektoru evrozone porasla je u martu 2026. godine najsporijim tempom u posljednjih deset mjeseci, pokazali su preliminarni podaci agencije S&P Global. Vrijednost kompozitnog indeksa menadžera nabavke (PMI) pala je sa 51,9 poena u februaru na 50,5 poena u martu, ali je i dalje ostala iznad granice od 50 poena koja razdvaja ekspanziju od kontrakcije privredne aktivnosti.

Ovaj pad rasta poslovne aktivnosti vezuje se za pojačane inflatorne pritiske usljed ratnih dešavanja na Bliskom istoku, što dodatno otežava ekonomski oporavak u Evropi. Tržišta sve više očekuju da će Evropska centralna banka (ECB) uskoro povećati kamatne stope kako bi odgovorila na novi talas inflacije, pokazuju izvještaji S&P Global.

Njemačka, kao najveća ekonomija evrozone, zabilježila je veći pad kompozitnog PMI indeksa od očekivanja, iako je ostala u zoni rasta. S druge strane, francuska ekonomija je treći mjesec zaredom zabilježila kompozitni indeks ispod 50 poena, što ukazuje na nastavak kontrakcije. U obje zemlje sektor usluga pokazao je slabosti, dok je prerađivačka industrija ostvarila nešto bolje rezultate.

Nakon objave ovih podataka, prinos na njemačke desetogodišnje obveznice zadržao se gotovo nepromijenjen na oko tri posto, dok je vrijednost eura oslabila za 0,2 posto i spustila se na 1,1593 dolara. Ova kretanja odražavaju oprez investitora pred neizvjesnosti na tržištu i mogući rast kamata.

Kris Vilijamson, glavni ekonomista odjeljenja za tržišnu analitiku S&P Global, ocijenio je da preliminarni PMI za evrozonu šalje upozorenje na stagflaciju. “Rat na Bliskom istoku istovremeno podiže cijene i guši privredni rast. Troškovi kompanija rastu najbržim tempom u više od tri godine, prvenstveno zbog rasta cijena energije i poremećaja u lancima snabdijevanja izazvanih sukobom,” naveo je Vilijamson.

Prema njegovim riječima, slab rast poslovne aktivnosti i rastući troškovi dodatno otežavaju ionako skroman ekonomski oporavak evrozone. Tržišni akteri sve više računaju na povećanje referentnih kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija. ECB za sada zadržava oprezan stav i čeka nove podatke, ali nije isključeno da bi već na narednom sastanku krajem aprila mogla podići kamatne stope.