Venecuela povećala izvoz sirove nafte na 1,09 miliona barela dnevno u martu

Izvozni rast predvođen plasmanom na indijsko tržište, ali proizvodnja i dalje daleko ispod nivoa iz devedesetih godina

Venecuela je tokom marta izvozila prosječno 1,09 miliona barela sirove nafte i goriva dnevno, što predstavlja najveći nivo u posljednjih šest mjeseci i značajan rast u odnosu na februar, kada je izvoz iznosio 737.000 barela dnevno. Veći dio ove količine plasiran je na indijsko tržište, dok je dio sirovine skladišten u rezervoarima na Karibima, potvrđuju najnoviji podaci.

Pored sirove nafte, Venecuela je u istom periodu izvozila i prosječno 360.000 barela petrohemikalija i nusproizvoda dnevno, dok su takvi izvozi u februaru iznosili 463.000 barela, pokazuju analize tržišnih kretanja.

Ukupna proizvodnja sirove nafte u Venecueli tokom marta dostigla je u prosjeku 1,1 milion barela dnevno, što je rast u odnosu na 942.000 barela dnevno iz februara. Međutim, ovaj nivo je još uvijek daleko ispod rekordnih tri miliona barela dnevno, koliko je državna naftna kompanija PDVSA proizvodila tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Rast izvoza i proizvodnje uslijedio je nakon što su Sjedinjene Američke Države počele selektivno da ukidaju sankcije prema venecuelanskom energetskom sektoru, uz izmjene zakona o nafti koje su omogućile ulazak novih stranih investitora. Kao rezultat toga, britanska kompanija Shell je u poodmaklim pregovorima sa vladom Venecuele o razvoju četiri velika područja u blizini Trinidada i Tobaga, uključujući dva najveća južnoamerička priobalna gasna polja.

Shell je zainteresovan za razvoj gasnog polja Dragon, kapaciteta 119 milijardi kubnih metara, te pristup još tri polja u okviru projekta Mariskal Sukre, ukupnog kapaciteta 340 milijardi kubnih metara. Također, polje Loran, koje ima 206 milijardi kubnih metara, nalazi se u prekograničnom području sa Trinidadom, čime kombinovane rezerve dosežu 566 milijardi kubnih metara.

Iako su ovi pomaci označili određeni oporavak naftne industrije Venecuele nakon godina pada, sektor je i dalje pod pritiskom zbog nižeg nivoa proizvodnje i izvoza u odnosu na period prije uvođenja međunarodnih sankcija. Dalji razvoj zavisiće od dinamike međunarodnih odnosa i spremnosti stranih kompanija na investicije u ovoj zemlji članici OPEK-a.