Američki osiguravatelji povećali broj odbijenih lijekova, pacijenti plaćaju veće iznose

Odbijenice za popularne lijekove rastu od januara 2025. godine, pacijenti se suočavaju sa dodatnim troškovima zbog promjena u pokriću

Američke kompanije za zdravstveno osiguranje značajno su povećale broj odbijenih zahtjeva za pokriće nekih od najtraženijih lijekova početkom 2025. godine, pokazuju dokumenti do kojih su došli ekonomski analitičari. Brojni pacijenti, uključujući osobe koje su prethodno imale pristup lijekovima uz niske doplate, sada su primorani sami snositi veće troškove ili tražiti povoljnije cijene na tržištu.

Jedan od primjera je slučaj Kristi Turner, koja je izgubila pravo na pokriće za lijek nakon što je deset mjeseci plaćala doplatu od 25 dolara (oko 44 marke) putem osiguranja zaposlenja svog supruga. Nakon što je u tom periodu izgubila 108 funti (oko 49 kilograma) zahvaljujući terapiji, osiguravatelj je u januaru 2025. godine obavijestio kako više ne ispunjava uslove za pokriće jer nema dijabetes.

Ovaj trend ukazuje na sve širu praksu osiguravajućih društava da revidiraju kriterije za odobravanje lijekova, posebno onih koji su traženi i često propisivani, poput lijekova za mršavljenje i kontrolu šećera. Posljedica ovih odluka je da korisnici, koji ne zadovoljavaju obnovljene kriterije, ostaju bez finansijskog pokrića i bivaju upućeni da lijekove nabavljaju po punoj tržišnoj cijeni.

Izvještaji pokazuju da su troškovi za popularne terapije u Sjedinjenim Američkim Državama često daleko iznad prosječne plate, što povećava rizik od prekida liječenja kod pacijenata koji nisu u mogućnosti da sami finansiraju terapiju. Za mnoge korisnike, to znači traženje alternativnih rješenja, poput poređenja cijena na različitim mjestima ili pokušaja ostvarivanja popusta.

Analitičari navode da je ovaj trend rezultat rastućih troškova zdravstvene zaštite i pritiska na osiguravajuće kompanije da kontrolišu rashode redefinisanjem smjernica za pokriće lijekova. Istovremeno, pacijenti su sve češće izloženi nepredviđenim i visokim iznosima koje moraju sami platiti, što može imati dugoročne posljedice na njihove zdravstvene ishode i finansijsku sigurnost.

Tržišni stručnjaci i ekonomske analize ukazuju da bi nastavak ovakve politike mogao dodatno povećati jaz u dostupnosti zdravstvene zaštite između različitih grupa stanovništva, posebno onih sa hroničnim bolestima koje zahtijevaju dugotrajnu terapiju.