Francuska proizvela 336 teravat-sati nuklearne energije u 2023. godini, najviše u Evropi

Francuska ostvarila 66 posto ukupne proizvodnje struje iz nuklearnih izvora, Njemačka i Belgija značajno smanjile udio

Francuska je u 2023. godini proizvela 336 teravat-sati (TWh) električne energije iz nuklearnih elektrana, što je najviši nivo među svim evropskim državama, pokazuju zvanični podaci za sektor energetike. Ovaj iznos čini oko 66 posto ukupne nacionalne proizvodnje struje, čime Francuska ostaje lider u upotrebi nuklearne energije na kontinentu.

Prema istim podacima, Francuska ima ukupno 56 aktivnih reaktora, što joj omogućava da zadrži stabilnost snabdijevanja i niske emisije ugljen-dioksida u poređenju sa zemljama koje se više oslanjaju na fosilna goriva. Na drugom mjestu po proizvodnji nuklearne energije nalazi se Ukrajina sa 81 TWh, dok je Švedska proizvela 51 TWh iz svojih reaktora tokom 2023. godine.

Značajan pad u proizvodnji bilježe Njemačka i Belgija, koje su posljednjih godina postepeno zatvarale svoje nuklearne elektrane. Njemačka je u 2023. godini proizvela svega 6 TWh iz nuklearnih izvora, budući da je završila proces gašenja posljednjih reaktora. Belgija je tokom istog perioda proizvela 32 TWh, ali najavila nastavak tranzicije ka obnovljivim izvorima energije.

Francuski energetski sektor ističe da visoki udio nuklearne energije omogućava zemlji stabilne cijene električne energije i smanjenu zavisnost od uvoza fosilnih goriva. Ova strategija se pokazala posebno važnom u vrijeme volatilnosti cijena na globalnim tržištima energenata.

Vlada Francuske naglašava da će i u narednim godinama nastaviti ulagati u održavanje postojeće infrastrukture, ali i razvoj novih reaktora, sa ciljem očuvanja energetske nezavisnosti i ispunjavanja klimatskih ciljeva. S druge strane, zemlje poput Njemačke i Belgije fokus prebacuju na vjetroenergiju i solarnu energiju, što reflektuje razlike u nacionalnim energetskim politikama unutar Evropske unije.

Analitičari procjenjuju da će u srednjem roku Francuska zadržati poziciju evropskog lidera u nuklearnoj energiji, dok će se druge države suočavati sa izazovima tranzicije ka niskougljičnoj privredi i potrebom za održivim izvorima električne energije.