KPMG upozorava na porast cijena goriva iznad 4 dolara zbog rata u Iranu

Glavna ekonomistica KPMG-a ističe da su stagflacija i rizici na tržištu rada u porastu, dok cijene goriva u SAD premašuju 4 dolara po galonu

Rastuće tenzije i nastavak rata u Iranu izazivaju zabrinutost među globalnim ekonomskim analitičarima, posebno zbog porasta cijena energenata i povećanih rizika za tržište rada. Prema glavnoj ekonomistici KPMG-a, Diane Swonk, jedini jasan izlaz za svjetske ekonomije iz trenutne krize mogla bi biti duboka recesija. U izvještaju iz aprila 2026. godine, Swonk naglašava da se ekonomske posljedice sukoba manifestuju kroz rastuće cijene goriva, dok su cijene benzina u Arlingtonu, Virginia, početkom aprila premašile 4,00 dolara po galonu (oko 7,00 KM po galonu).

Stagflacija – kombinacija visoke inflacije i stagnacije privrednog rasta – postaje sve izraženija, dok tržište rada bilježi rastuće rizike. Prema analizi, Federalne rezerve (Fed) su suočene s ozbiljnim izazovima, jer su ekonomska kretanja ograničena faktorima na strani ponude, što dodatno otežava mogućnost brzog oporavka. Swonk ističe da Fed nije u poziciji da jednostavno interveniše smanjenjem inflacije, jer su poremećaji u lancima snabdijevanja i globalna nesigurnost direktna posljedica rata u Iranu.

Cijene energenata, posebno nafte i benzina, direktno utiču na svakodnevne troškove građana i preduzeća, povećavajući pritisak na inflaciju i smanjujući potrošačku moć. Povećanje cijena goriva iznad 4 dolara po galonu u SAD ima implikacije i za druge svjetske ekonomije, uključujući one u Evropi i Bosni i Hercegovini, gdje su cijene derivata tradicionalno povezane s globalnim kretanjima na energetskim tržištima.

U analizi se navodi da je nastavak rata u Iranu doveo do narušavanja stabilnosti na tržištima rada. Rizici od gubitka radnih mjesta i pada zaposlenosti postaju izraženiji, što dodatno pogoršava ekonomske izglede. Swonk zaključuje da, bez značajne promjene u geopolitičkoj situaciji ili stabilizacije energetskih tržišta, globalne ekonomije mogu očekivati produbljenu recesiju kao jedini izlaz iz trenutne stagflacije.

Ekonomski eksperti upozoravaju da bi produžene tenzije mogle izazvati još snažniji porast inflacije i smanjenje investicija, dok međunarodne institucije pažljivo prate razvoj događaja i eventualne mjere koje bi mogle ublažiti uticaj rata na svjetsku ekonomiju.