Connect with us

Fitnes

Milion žena živi sa Linčovim sindromom, a ne zna za to

Nasljedni sindrom povećava rizik od raka materice i debelog crijeva, a često ostaje neotkriven u porodicama

Published

on

pexels-photo-6129435

Nasljedni sindrom povećava rizik od raka materice i debelog crijeva, a često ostaje neotkriven u porodicama

Više od milion žena širom svijeta trenutno živi sa Linčovim sindromom, a da toga nisu svjesne. Ovaj genetski poremećaj značajno povećava rizik od razvoja raka materice, debelog crijeva i drugih karcinoma, ali u većini slučajeva prolazi neprimijećen kroz generacije porodica.

Linčov sindrom, najčešći nasljedni uzrok raka debelog crijeva i materice, nastaje zbog mutacija na jednom od pet gena. Prenosi se sa roditelja na dijete, pri čemu svako dijete ima oko 50% šanse da naslijedi ovu mutaciju. Sindrom može takođe povećati vjerovatnoću obolijevanja od raka pankreasa, želuca, jajnika i prostate. Upravo zbog toga je važno obratiti pažnju na porodičnu historiju bolesti, naročito ako je neko od bližih srodnika imao ove vrste karcinoma prije 50. godine života.

Za razliku od poznate BRCA mutacije, Linčov sindrom je češći, ali javnosti mnogo manje poznat. Pogađa jednu od 300 osoba, dok je BRCA mutacija prisutna kod jedne od 400 ljudi. Ipak, Linčov sindrom često ne daje jasne simptome, pa ga mnoge žene otkrivaju tek kada se pojave ozbiljni zdravstveni problemi ili karcinom. Dr. Ivana Jovanović, specijalista genetike, ističe: “Mnoge žene se iznenade kada saznaju za Linčov sindrom, jer u porodici nisu imale jasne pokazatelje ili im niko nije pričao o ranim slučajevima raka.” Dodaje da je rana dijagnoza presudna za pravovremene preventivne preglede i skrining.

Danas je genetsko testiranje dostupnije nego ranije, a često ga pokriva i zdravstveno osiguranje. Takav test se radi iz uzorka krvi ili pljuvačke i preporučuje se svim ženama sa porodičnom historijom raka debelog crijeva, materice, pankreasa, želuca, prostate ili jajnika, naročito ako su oboljeli mlađi od 50 godina.

Dijagnoza Linčovog sindroma nije presuda. Dr. Jovanović naglašava: “Neće svaka osoba razviti rak, ali je rizik značajno viši, pa redovni ljekarski pregledi mogu spasiti život.” Postoje posebni programi praćenja i savjetovanja za žene sa ovim sindromom, koji omogućavaju da žive dug i ispunjen život uz pravovremenu brigu o zdravlju.

Zbog stigme i tabu tema u vezi sa pojedinim vrstama raka, žene često ne razgovaraju otvoreno o porodičnoj historiji bolesti. Stručnjaci preporučuju veću edukaciju i međusobnu podršku kako bi svaka žena imala šansu za ranu prevenciju i očuvanje zdravlja.

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *