Cimet u svakodnevnoj ishrani: može li pomoći u zaštiti mozga

Nutricionisti otkrivaju kako pravilna upotreba cimeta može donijeti zdravstvene koristi, ali upozoravaju da nije zamjena za cjelovit pristup prevenciji Alchajmerove bolesti

Sve više žena širom svijeta razmišlja o načinima kako da smanje rizik od Alchajmerove bolesti, a među popularnim savjetima često se izdvaja svakodnevno dodavanje cimeta u ishranu. Cimet je aromatični začin poznat ne samo po svom mirisu, već i po brojnim zdravstvenim benefitima. Ključni sastojak cimeta, cinamaldehid, doprinosi jakom antioksidativnom djelovanju i štiti ćelije od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima, što može usporiti procese starenja u tijelu.

Redovna i umjerena konzumacija cimeta povezuje se sa poboljšanjem regulacije šećera u krvi, povećanjem osjetljivosti na insulin i sniženjem nivoa glukoze natašte. Ovo je posebno značajno za žene koje se bore sa insulinskom rezistencijom ili dijabetesom tipa 2. Pored toga, cimet može povoljno uticati na snižavanje holesterola, triglicerida i krvnog pritiska, čime doprinosi zdravlju srca i krvnih sudova.

Cimet ima i snažna antiinflamatorna i antimikrobna svojstva, a koristi se i za podršku imunitetu i zdravlju probave. Prema riječima nutricionistkinje dr Ivane Petrović, “Cimet može biti odličan saveznik u podršci imunom sistemu, ali i zdravlju crijeva i varenju.” Njegova redovna upotreba može pomoći u borbi protiv određenih bakterija i gljivica, te doprinijeti zdravlju usne šupljine.

Kada je riječ o zaštiti mozga, istraživanja sugerišu da antioksidativna i protivupalna svojstva cimeta mogu imati ulogu u prevenciji neurodegenerativnih oboljenja poput Alchajmerove bolesti. Međutim, stručnjaci naglašavaju da je za ostvarenje ovih efekata potrebno unositi cimet redovno i u preporučenim količinama. Optimalna dnevna doza iznosi od 1 do 3 grama, odnosno pola do cijele kašičice. Prekomjeran unos nije preporučljiv, a posebno treba voditi računa o vrsti cimeta. Cejlonski cimet je sigurniji za svakodnevnu upotrebu, dok kasija cimet može sadržavati više kumarina, supstance koja u većim količinama nije poželjna.

Samo povremeno dodavanje cimeta u kafu nije dovoljno za postizanje svih potencijalnih koristi. Najbolje je cimet uključiti u raznovrsne obroke – od ovsene kaše i smutija do jogurta ili svježeg voća. Ipak, treba imati na umu da nijedna namirnica ne može biti jedina mjera zaštite od ozbiljnih bolesti. Cimet može biti dio zdravih navika, ali pravi efekat donosi tek u sklopu uravnotežene prehrane, redovne fizičke aktivnosti i općenito zdravog životnog stila.