Zdravlje
Koje su razlike između medikamentoznog i hirurškog prekida trudnoće
Stručnjaci objašnjavaju prednosti, rizike i oporavak kod oba pristupa za žene različitih uzrasta
pexels-photo-6129441
Stručnjaci objašnjavaju prednosti, rizike i oporavak kod oba pristupa za žene različitih uzrasta
Prekid trudnoće je osjetljiva tema koja se tiče žena svih životnih dobi. Razumijevanje razlika između medikamentoznog i hirurškog prekida trudnoće važno je za donošenje informirane odluke o vlastitom zdravlju. Dr Filip Mošković, specijalista ginekologije i akušerstva, pojašnjava da izbor metode zavisi od trajanja trudnoće, zdravstvenog stanja žene i njenih ličnih okolnosti.
Medikamentozni prekid trudnoće podrazumijeva upotrebu lijekova koji se uzimaju u prvim sedmicama trudnoće, najčešće do sedme sedmice. Ova metoda se često bira jer ne uključuje hiruršku intervenciju i ne zahtijeva anesteziju. Proces najviše podsjeća na spontani pobačaj, pri čemu može doći do obilnijeg i dužeg krvarenja, kao i pojačanih bolova i grčeva. “Medikamentozni prekid trudnoće je neinvazivan, ali može izazvati intenzivnije bolove nego što se očekuje”, navodi dr Mošković.
Hirurški prekid trudnoće izvodi se u zdravstvenoj ustanovi, obično do desete sedmice trudnoće, pod kratkotrajnom intravenskom anestezijom. Prednost je što se procedura završava tokom jednog dolaska, a krvarenje je najčešće kraće i predvidljivije. “Ovo je invazivna procedura i nosi rizike kao što su povrede materice ili reakcija na anesteziju, ali su komplikacije rijetke”, ističe dr Mošković.
Važno je znati da su obje metode, kada se provode pod stručnim nadzorom, sigurne. Ipak, moguće su komplikacije poput bolova u donjem dijelu stomaka, dugotrajnog krvarenja, zaostalog tkiva ili infekcija. “Produženo krvarenje češće je kod medikamentoznog pristupa, dok su infekcije nešto češće nakon hirurškog”, dodaje dr Mošković.
Oporavak nakon zahvata zavisi od izabrane metode. Žene koje su imale hirurški prekid trudnoće često se mogu vratiti svakodnevnim aktivnostima već sljedećeg dana, uz preporuku kontrolnog pregleda nakon sedmicu dana. Nakon medikamentoznog prekida, krvarenje može trajati do dvije sedmice, a kontrola se obično zakazuje tri sedmice nakon početka krvarenja. Povratak rutinskim obavezama prilagođava se individualnom stanju svake žene.
Dr Mošković naglašava: “Odluku o metodi treba donijeti u dogovoru sa ljekarom, uzimajući u obzir medicinske indikacije, trajanje trudnoće i lične okolnosti pacijentkinje.” Za tačnu dijagnozu i savjet obratite se svom ginekologu.
