Poremećaji štitne žlijezde mogu uticati na mentalno zdravlje žena

Promjene funkcije štitne žlijezde često uzrokuju oscilacije raspoloženja, anksioznost i poteškoće sa koncentracijom kod žena svih životnih dobi

Poremećaji štitne žlijezde, poput hipotireoze (smanjena funkcija) i hipertireoze (pojačana funkcija), sve češće pogađaju žene različitih starosnih grupa, upozoravaju endokrinolozi. Štitna žlijezda, smještena u prednjem dijelu vrata, proizvodi hormone koji su od ključnog značaja za pravilno funkcionisanje tijela, uključujući i rad mozga. Kada dođe do disbalansa ovih hormona, osim fizičkih simptoma, mogu se javiti i izraženi emocionalni i mentalni problemi.

Kod žena sa poremećajima štitne žlijezde često su prisutne promjene raspoloženja, pojačana razdražljivost, anksioznost, ali i depresivni osjećaji. Ovi simptomi posebno su izraženi kod hipertireoze, kada tijelo ubrzano troši energiju, ali i kod hipotireoze, koja je praćena osjećajem umora, smanjenom energijom i problemima sa pamćenjem i koncentracijom.

Endokrinolog dr Ana Simić navodi: “Emocionalni simptomi kod poremećaja štitne žlijezde često su podjednako izraženi kao i fizički. Pacijentkinje se žale na pojačanu nervozu, nesanicu, osjećaj tuge i smanjenu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.”

Jedan od čestih mentalnih simptoma poremećaja štitne žlijezde je tzv. moždana magla – stanje u kojem dolazi do problema sa koncentracijom, kratkotrajnim zaboravljanjem i manjkom interesa za svakodnevne aktivnosti. Iako ovi simptomi mogu izazvati zabrinutost, ljekari ističu da najčešće nisu trajni ako se poremećaj prepozna i liječi na vrijeme.

Hormonske promjene koje prate disfunkciju štitne žlijezde mogu direktno uticati na rad mozga i izazvati psihološke tegobe. Posebno su oscilacije hormona izražene kod hipertireoze, a stabilizacija hormonskog statusa ključna je za ublažavanje emocionalnih smetnji. Također, određeni lijekovi koji se koriste u terapiji mogu imati uticaj na mentalno stanje, pa je važno obavijestiti ljekara o svim promjenama koje primijetite.

Dugotrajni stres može doprinijeti nastanku i pogoršanju bolesti štitne žlijezde, naročito autoimunih poremećaja poput Hašimotovog tireoiditisa i Grejvsove bolesti, koje su među najčešćim uzrocima problema sa štitnom žlijezdom kod žena.

Ženama se preporučuje redovno praćenje simptoma, vođenje dnevnika promjena raspoloženja i konsultacija sa ljekarom pri prvim znakovima poremećaja. Posebno je važno obratiti pažnju na promjene u tjelesnoj težini, kvalitetu sna, energiji te pojavi novih emocionalnih stanja.

Ako primijetite promjene u svom emocionalnom ili mentalnom zdravlju, a imate dijagnosticiran poremećaj štitne žlijezde ili sumnjate na njega, pravovremena medicinska pomoć i podrška mogu značajno poboljšati kvalitet vašeg života.

Za tačnu dijagnozu i savjet obratite se ljekaru.