Psihičko nasilje u vezi ostavlja duboke posljedice po zdravlje žena

Emocionalne povrede često su nevidljive, ali mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema i uticati na svakodnevni život

Psihičko nasilje u partnerskim odnosima postaje sve češći problem među ženama svih životnih dobi, a posljedice ovog oblika nasilja često ostaju neprepoznate u društvu. Iako nema fizičkih tragova, emocionalno zlostavljanje može duboko narušiti samopouzdanje, osjećaj sigurnosti i mentalno zdravlje. Prema riječima stručnjaka, žene često traže pomoć tek kada se pojave ozbiljni zdravstveni simptomi, dok uzrok – stres i emotivna povrijeđenost – ostaje neadresiran.

Psihičko nasilje obuhvata ponašanja poput ponižavanja, izolacije, ljubomore, verbalnih uvreda i ograničavanja kontakta sa porodicom i prijateljima. Dugotrajna izloženost ovakvom stresu može uzrokovati poremećaje funkcije autonomnog nervnog sistema, što se može manifestovati problemima sa varenjem, štitnom žlijezdom, povišenim pritiskom ili kožnim oboljenjima. Istraživanja pokazuju da žene koje su izložene psihičkom nasilju imaju veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 (bolest u kojoj tijelo ne koristi insulin pravilno), pa čak i pojedinih vrsta karcinoma. Osim toga, djeca koja odrastaju u okruženju nasilja često imaju zdravstvene tegobe poput astme ili anksioznosti.

Mnoge žene, zbog tradicionalnih uvjerenja i stereotipa, smatraju da je njihova uloga trpiti i štititi porodicu. Ovakav stav često stvara osjećaj bespomoćnosti i krivice, zbog čega žrtve rijetko traže podršku ili dijele svoja iskustva. Psihološkinja Olga-Lola Ninković ističe: “Naučena bespomoćnost je najčešći razlog zbog kojeg žene ostaju u nasilnim vezama i ne traže podršku. Često se tek kada je život ozbiljno ugrožen, žrtve odlučuju na raskid odnosa.”

Zdrava veza podrazumijeva međusobno poštovanje, podršku i iskrenu komunikaciju o željama i potrebama. Nasilno ponašanje, bilo da se radi o kontrolisanju, ljubomori ili kritikama, nikada ne treba opravdavati. Periodi prividnog mira ili tzv. “medenog mjeseca” često su dio obrasca kontrole i manipulacije te mogu zavarati žrtvu da povjeruje kako je nasilje privremeno ili izraz ljubavi.

Za žene koje prepoznaju znakove psihičkog nasilja, važno je obratiti pažnju na svoje emocije i fizičko zdravlje, povjeriti se osobi od povjerenja ili stručnjaku, i ne okrivljavati sebe za ponašanje partnera. Potražite pomoć u centrima za socijalni rad, psihološkim savjetovalištima ili kod svog ljekara. Ključ oporavka je multidisciplinarni pristup – kombinacija medicinske, psihološke i socijalne podrške može pomoći u povratku samopouzdanja i stvaranju sigurnijeg okruženja.

Organizacije i udruženja za zaštitu žena sve više rade na razbijanju štetnih narativa i ohrabrivanju žena da prepoznaju i prekinu ciklus nasilja. Podrška zajednice i porodice igra ključnu ulogu u ovom procesu.

Za tačnu dijagnozu i savjet obratite se ljekaru.