Zdravlje
Sporiji govor kod žena može ukazivati na rani kognitivni pad
Naučnici ističu važnost praćenja tempa govora kod žena srednjih i starijih godina radi ranog otkrivanja promjena u mozgu
pexels-photo-6787761
Naučnici ističu važnost praćenja tempa govora kod žena srednjih i starijih godina radi ranog otkrivanja promjena u mozgu
Novo istraživanje Univerziteta u Torontu pokazalo je da promjene u tempu govora mogu biti prvi znak kognitivnog pada, posebno kod žena starijih od 45 godina. Studija je obuhvatila 125 osoba u dobi od 18 do 90 godina, a rezultati su ukazali da žene u srednjim i starijim godinama često razvijaju sporiji govor i duže pauze prije nego što se pojave klasični simptomi, poput zaboravljanja.
Sporo izgovaranje riječi i česta zastajkivanja tokom razgovora mogu ukazivati na promjene u funkcionisanju mozga povezane s procesom starenja i hormonskim promjenama, kao što su menopauza. Dr Jed Meltzer, kognitivni neuronaučnik i autor istraživanja, objašnjava: “Promjene u brzini govora mogu biti pouzdaniji pokazatelj stanja mozga nego sami problemi sa pamćenjem.” On naglašava da usporavanje govora može ukazivati na narušenu obradu informacija u mozgu.
Tokom istraživanja, učesnici su imali zadatak da opisuju slike i imenuju predmete. Primećeno je da su oni koji su govorili tečnije i brže, lakše dolazili do odgovora, dok su oni sa sporijim govorom češće pravili pauze i sporije razmišljali. Ove promjene su se posebno često pojavljivale kod žena koje su ušle ili ulaze u menopauzu, kada se dešavaju značajne hormonske promjene, što može povećati rizik od kognitivnog pada.
Važno je razumjeti da usporavanje govora ne znači odmah razvoj ozbiljnih bolesti poput Alchajmerove bolesti, ali može biti signal da je potrebno više pažnje posvetiti mentalnom zdravlju. Kod osoba sa ranim promjenama u mozgu, koje su karakteristične za Alchajmerovu bolest (nakupljanje određenih proteina), tempo govora postaje znatno sporiji i pauze između riječi se produžavaju, iako još nema izraženih problema sa pamćenjem.
Ženama se savjetuje da obrate pažnju na promjene u načinu na koji komuniciraju, kao i na eventualne teškoće u brzom izgovoru ili formiranju rečenica. Ukoliko primijetite da vi ili neka vama bliska žena govori sporije ili češće zastajkuje nego ranije, preporučuje se razgovor sa ljekarom ili neuropsihologom. Rano prepoznavanje ovih znakova može pomoći u prevenciji i očuvanju mentalnog zdravlja.
Za tačnu dijagnozu i savjet obratite se ljekaru.
