Banka Francuske ostvarila dobit od 12,8 milijardi eura repatrijacijom 2.437 tona zlata iz SAD-a

Francuska centralna banka prodala zalihe u SAD-u i kupila zlato u Evropi, bilans poboljšan nakon gubitka od 7,7 milijardi eura u 2024. godini

Banka Francuske je kompletirala repatrijaciju svojih zlatnih rezervi iz Sjedinjenih Američkih Država, ostvarivši kapitalni dobitak od 12,8 milijardi eura (oko 25 milijardi maraka), saopćila je centralna banka. Francuska sada posjeduje ukupno 2.437 tona zlatnih rezervi, koje su u potpunosti pohranjene u podzemnim trezorima u Parizu, čime je okončano višedecenijsko skladištenje dijela zaliha u New Yorku.

U periodu od jula 2025. do januara 2026. godine, Banka Francuske prodala je posljednjih 129 tona zlata iz SAD-a i istovremeno kupila odgovarajuće količine na evropskom tržištu. Ukupna količina zlatnih rezervi ostala je nepromijenjena, ali je fizički premještena i standardizirana prema savremenim međunarodnim LBMA pravilima. Centralna banka je navela da je ova transakcija rezultirala izuzetno visokim kapitalnim dobitkom zahvaljujući prodaji zlata u trenutku kada je cijena na svjetskom tržištu bila na historijskom maksimumu.

Francuska je ranije držala dio svojih zlatnih rezervi u New Yorku još od kraja 1920-ih godina. Povlačenjem posljednjih 129 tona iz SAD-a, završen je proces repatrijacije koji je započet još šezdesetih godina prošlog stoljeća. Banka Francuske je od 2005. godine postepeno zamjenjivala nestandardizirane rezerve, poput zlatnika i poluga starijih formata, savremenim zlatnim polugama. Preostalih 134 tone starijih zaliha planira se uskladiti do 2028. godine.

Ostvareni dobitak od 12,8 milijardi eura značajno je utjecao na finansijski bilans Banke Francuske. Nakon što je centralna banka u 2024. godini zabilježila gubitak od 7,7 milijardi eura (15,1 milijardi maraka), u 2025. godini ostvaren je višak od 8,1 milijardu eura (15,9 milijardi maraka). Međutim, ovaj iznos prema pravilima Evropske unije neće biti direktno uplaćen u državni budžet Francuske, uprkos javnom dugu koji je krajem 2025. godine iznosio 3.460,5 milijardi eura (oko 6.785 milijardi maraka), odnosno 115,6 posto bruto domaćeg proizvoda.

Guverner Banke Francuske, Fransoa Vilroa de Galo, istakao je da povlačenje zlata iz SAD-a nije bila politička, već ekonomska odluka s ciljem povećanja efikasnosti i jačanja finansijske suverenosti zemlje. “Zlato se, prema pravilima Evropske unije, tretira kao sidro stabilnosti, a centralna banka mora ostati nezavisna”, naglašeno je u saopćenju.

Za razliku od Francuske, Njemačka raspolaže sa 3.352 tone zlata, ali značajan dio i dalje skladišti u inostranstvu: 1.236 tona u New Yorku, 405 tona u Londonu i 1.710 tona u Bundesbanci u Frankfurtu. Njemačka strategija zadržavanja dijela rezervi van zemlje ima historijske korijene iz perioda Hladnog rata, a olakšava i brže trgovanje na međunarodnim tržištima. Ipak, s promjenom geopolitičkih okolnosti, u Njemačkoj se periodično otvara rasprava o povratku zlatnih rezervi iz inostranstva.