Centralna izborna komisija BiH zabranila učešće na izborima za više od 40 političkih stranaka

Odluka je donesena zbog nepodnošenja godišnjeg finansijskog izvještaja za 2023. godinu, a među pogođenim strankama su i Hrvatska seljačka stranka Marija Karamatića te druge manje političke organizacije.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) donijela je danas odluku o zabrani učešća na narednim izborima za više od 40 političkih stranaka, nakon što nisu dostavile godišnji finansijski izvještaj za 2023. godinu. Ova administrativna mjera odnosi se na političke subjekte širom zemlje, a među njima su i Hrvatska seljačka stranka Marija Karamatića, Demokratska stranka invalida BiH, Srpski pokret obnove RS-a, Liberalno-demokratska stranka BiH, te niz drugih manjih stranaka.

Kako je istaknuto iz CIK BiH, postupak utvrđivanja odgovornosti pokrenut je prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka, koji svake godine zahtijeva podnošenje finansijskih izvještaja. Nedostavljanje ovih dokumenata smatra se ozbiljnim prekršajem, zbog čega je izrečena mjera zabrane kandidovanja za predstojeće izbore. “Izricanje ove mjere ima za cilj osigurati transparentnost političkog finansiranja i odgovornost svih političkih subjekata u Bosni i Hercegovini”, naveli su iz CIK-a u zvaničnom saopćenju.

Među strankama koje su izgubile pravo kandidature na narednim izborima nalaze se i Hrvatska stranka prava BiH, Bh. slobodni demokrati, Nova građanska inicijativa Kozarac, Nezavisna stranka dr. Mihajlo Tovirac, Nova snaga BiH, Narodna stranka Novi Grad, te Napredna demokratska stranka BiH. Također, zabrana je izrečena i za Privredni narodni pokret BiH, Listu za Bugojno, Stranku pravedne politike i još niz drugih političkih subjekata sa različitih nivoa vlasti.

CIK BiH je u saopćenju pojasnio da je postupak obustavljen za Demokratsku stranku BiH, koja je naknadno dostavila traženi izvještaj, kao i za stranku Za bolje Goražde, koja je brisana iz registra zbog dužeg neaktivnog perioda. “Naša obaveza je da dosljedno primjenjujemo zakonske propise i time štitimo integritet izbornog procesa. Političke stranke koje ne poštuju osnovne zakonske obaveze ne mogu učestvovati u izborima dok ne ispune sve uslove”, izjavio je član CIK-a u obraćanju medijima.

Pored navedenih stranaka, postupak utvrđivanja odgovornosti je u toku i za političku stranku Povratak otpisanih, za koju još nisu ispunjeni svi proceduralni uslovi za donošenje konačne odluke. Očekuje se da, po ispunjenju zakonom predviđenih uvjeta, CIK BiH donese odgovarajuću odluku i u ovom slučaju.

Stručnjaci za izborno pravo ocjenjuju da ovakve mjere doprinose čistijem političkom prostoru i boljoj kontroli finansiranja stranaka. “Redovno podnošenje finansijskih izvještaja nije samo zakonska obaveza, već i osnovni standard političke transparentnosti. Odluka CIK-a šalje jasnu poruku svim učesnicima političkog procesa”, istakao je pravni analitičar Edin Smajić za domaće medije.

Prema podacima CIK BiH, ovakve administrativne mjere izriču se svake godine prema strankama koje ne ispune zakonske obaveze, a zabrana kandidovanja ostaje na snazi do dostavljanja potrebne dokumentacije i ispunjavanja svih uslova. Očekuje se da će ova odluka imati uticaj na izborni proces, posebno na lokalnom i regionalnom nivou gdje su pogođene stranke bile aktivne u prethodnim izbornim ciklusima.

CIK BiH je najavio nastavak praćenja poštivanja zakonskih odredbi, te podsjetio sve registrovane političke subjekte na nužnost transparentnog i odgovornog finansijskog poslovanja kao temelja povjerenja u demokratski proces.