Cijena nafte porasla na 115,73 dolara po barelu uslijed rata SAD i Izraela protiv Irana

Nafta bilježi rast od 3 posto, dok prosječna cijena benzina u SAD dostiže gotovo 4 dolara po galonu zbog poremećaja na tržištu

Cijena sirove nafte na svjetskim tržištima porasla je na 115,73 dolara (oko 202 marke) po barelu kada su berze otvorene u nedjelju, što predstavlja rast od 3 posto u odnosu na prethodnu kotaciju od 112,57 dolara. Istovremeno, cijena WTI nafte dostigla je 103,13 dolara (oko 180 maraka) po barelu, pokazuju podaci sa svjetskih tržišta.

Ovo je najviši nivo cijene Brent nafte od 2022. godine, a rast je direktno povezan sa nastavkom rata između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, koji ulazi u petu sedmicu od početka vojnih operacija krajem februara. Početak sukoba doveo je do značajnih poremećaja u globalnom snabdijevanju naftom, što dodatno utiče na cijene energenata širom svijeta.

Pored rasta cijene nafte na svjetskom tržištu, zabilježeno je i povećanje prosječne maloprodajne cijene benzina u Sjedinjenim Državama, gdje jedan galon sada košta gotovo 4 dolara (oko 7 maraka). Ova promjena ima direktan uticaj na potrošače i prerađivačku industriju, posebno u periodu povećane geopolitičke nestabilnosti.

Rast cijena nafte uslijedio je u trenutku kada su zvaničnici iz više bliskoistočnih zemalja održali sastanak u Islamabadu radi razgovora o mogućim mjerama za deeskalaciju sukoba i stabilizaciju energetskih tokova. Međutim, tržišta nafte i dalje ostaju pod pritiskom zbog neizvjesnosti oko sigurnosti snabdijevanja, posebno zbog strateškog značaja prolaza Hormuškog tjesnaca za globalnu trgovinu naftom.

Analitičari ističu da su cijene nafte osjetljive na svaku promjenu u geopolitičkim odnosima u regionu Bliskog istoka, gdje se nalazi veliki dio svjetskih naftnih rezervi. Sukobi ove razmjere tradicionalno dovode do volatilnosti na tržištu i rasta cijena, jer investitori i kompanije pokušavaju osigurati dodatne zalihe u neizvjesnim okolnostima.

Prema ekonomskim analizama, nastavak rata povećava rizik od novih poremećaja u lancima snabdijevanja, što može uticati i na druge sektore privrede, uključujući transport, hemijsku industriju i poljoprivredu, zbog viših ulaznih troškova energenata. Za BiH, koja je uvoznik nafte i naftnih derivata, rast cijena nafte može imati negativan uticaj na inflatorne pritiske i kupovnu moć građana, s obzirom na to da je prosječna plata oko 1.000 maraka.

Zvanične projekcije i dalje zavise od razvoja situacije na Bliskom istoku, a tržišni akteri pažljivo prate diplomatske inicijative i kretanja cijena na svjetskim berzama.