Cijena nafte prešla 100 dolara po barelu nakon blokade Hormuza i propalih pregovora SAD-Iran

Fjučersi na naftu porasli 7 dolara na 102 dolara po barelu zbog američke blokade i zatvaranja Hormuza, cijene goriva rastu od marta

Cijene nafte na svjetskim tržištima zabilježile su značajan rast, premašivši 100 dolara (oko 175 maraka) po barelu, nakon što su mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana završeni bez dogovora. Odluka predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju blokade na ključni pomorski prolaz, moreuz Hormuz, dodatno je uticala na tržišne tenzije i uzrokovala skok cijena energenata.

Na otvaranju tržišta u nedjelju navečer, fjučersi na naftu porasli su za 7 dolara, dostigavši 102 dolara (oko 178,5 maraka) po barelu, dok su drugi relevantni naftni indeksi također zabilježili rast od 7 dolara i dosegli 104 dolara (oko 182 maraka) po barelu. Ovaj rast nastavak je trenda koji traje od marta, kada je prolaz kroz Hormuz efektivno zatvoren, što je izazvalo poremećaje u globalnom snabdijevanju naftom.

Strateški značaj Hormuza kao ključnog prolaza kroz koji prolazi veliki dio svjetskog izvoza nafte čini ovu situaciju posebno osjetljivom za međunarodne energetske i finansijske tokove. Cijene benzina i avio-goriva u stalnom su porastu od marta, što dodatno opterećuje transportni sektor i povećava troškove na globalnom tržištu.

Prema zvaničnim podacima, blokada Hormuza i neuspjeh pregovora između SAD-a i Irana već su se direktno odrazili na povećanje cijena, dok investitori i analitičari prate daljnji razvoj situacije i potencijalno širenje uticaja na ostale tržišne segmente.

Tržišni analitičari ističu da bi nastavak nesigurnosti u vezi s geopolitičkim odnosima na Bliskom istoku mogao dodatno destabilizirati cijene sirovina, s obzirom na ovisnost evropskih i azijskih ekonomija o energentima iz ovog regiona. Istovremeno, rast cijena nafte već sada utiče na inflatorne pritiske i povećava troškove života u zemljama uvoznicama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

U slučaju produženih blokada i nastavka političkih tenzija, očekuje se nastavak volatilnosti na tržištima sirovina, uz moguće dalje poremećaje u lancima snabdijevanja gorivom i energentima.